Svih
4732 štediša osječke
Gradske banke u stečaju koji potražuju ukupno
184 milijuna kuna mogli bi biti isplaćeni u cjelokupnom iznosu u idućih mjesec dana ako 477 vjerovnika s tražbinom vrijednom 64 milijuna kuna povuče svoje osporavanje prema
Državnoj agenciji za sanaciju banaka (DAB-u).
Po okončanju toga procesa
Gradska banka "
preselila" bi se u podružnicu
Hrvatske poštanske banke - HPB -Agro sa svojom preostalom imovinom procijenjenom na oko 700 milijuna kuna. Dio, konkretnije četiri od ukupno 15 djelatnika Gradske banke u stečaju već je zaposleno u
HPB-u čija bi se poslovnica trebala otvoriti u središtu Osijeka sredinom idućega mjeseca.
Time bi se ispunio cilj stečajnoga upravitelja Većeslava Račkog koji od samoga početka zagovara ideju osnutka "
agrobanke koja bi trebala poslužiti kao epicentar razvoja Slavonije i Baranje". Isplata cjelokupnoga potraživanja dovedena je u pitanje. Odluke s posljednje, svibanjske skupštine vjerovnika nisu ispoštovane. Na njoj se Državna agencija za sanaciju banaka obvezala isplatiti sve vjerovnike u stopostotnom iznosu, uz uvjet da se obustave sudski postupci vođeni za osporavanje, odnosno utvrđivanje njihove tražbine.
U međuvremenu je i sa zagrebačkog Trgovačkoga suda stigla prvostupanjska presuda kojim je potvrđen službeni zahtjev
DAB-e, odnosno presuda kojom su odbijene štediše, njih 477, s osporavanjem tražbine. U svojstvu predstavnika tih štediša
Ivan Bešlić se sredinom lipnja ove godine potpisivanjem sporazuma između Državne agencije za sanaciju banaka i osječke Gradske banke u stečaju obvezao kako će se odreći ulaganja žalbe na navedenu prvostupanjsku presudu kako bi se odluka sa skupštine vjerovnika o isplati štediša mogla provesti i ispuniti.
- Unatoč ovome sporazumu odvjetnici Dalibor Omrčen i Dražen Matijević podigli su žalbu na prvostupanjsko rješenje koje nije pravomoćno, zatraživši naplatu odvjetničkih troškova u visini od tri posto provizije. Time je u krizu došla isplata 184 milijuna kuna, objasnio je jučer pred novinarima na u Osijeku održanoj tiskovnoj konferencioji stečajni upravitelj Gradske banke
Većeslav Rački, a kojega je ovog ponedjeljka na zajednički sastanak s predstavnicima Državne agencije za sanaciju banaka i oba odvjetnika pozvao
Ivan Bešlić.
Bešlić pak u svojem pismenom prijedlogu navodi kako je "
moguće da se preostalim vjerovnicima - štedišama, njih oko četiri tisuće, a koji ne sudjeluju u sudskim procesima, odštete isplate u nešto manjem iznosu od priznatoga potraživanja, i na taj način reguliraju sporne odvjetničke troškove" jer, kako se dalje ističe, on misli da je prijepor isključivo u tome.
Prema gruboj računici, odvjetnički troškovi, kako je izneseno na jučerašnjoj konferenciji za novinare održane u osječkom
Hotelu Park, iznosili bi oko milijun i petsto tisuća kuna. Stečajni upravitelj
Većeslav Rački na tome bi sastanku, kako ju jučer najavio na tiskovnoj konferenciji u Osijeku, trebao predložiti model po kojemu bi Državna agencija za sanaciju banaka pristupila isplati štednih uloga onima koji su izvan sudske nagodbe, odnosno da štediše podijeli u dvije grupe.
Stečajni upravitelj osječke Gradske banke
Većeslav Rački je također uputio javni poziv štedišama koje su u sporu s DAB-om da se odreknu svojih punomoći kako bi se omogućila isplata potraživanja. Do sada ih je to od 477 učinilo njih 292. Za svaki slučaj, Rački je, kako je rekao, pripremio i treću, rezervnu varijantu prema kojoj bi na temelju sporazuma HPB krenuo u pojedinačno otkupljivanje tražbina štediša.
Stečajni proces dug osam godina
Stečaj nad Gradskom bankom Osijek, koja se nalazila u većinskom vlasništvu
Antuna Novalića i bila u sklopu njegova tadašnjeg
koncerna Novalić, otvoren je 3. svibnja 1999. godine. Uoči Božića 1998. godine predsjednik Uprave Gradske banke
Ivan Patarčić uputio je otvoreno pismo u kojemu je objavio da banka više ne može izvršavati svoje obveze i isplaćivati komitente čime je zapravo objavljen bankrot. Godinu dana poslije počelo je i suđenje
Antunu Novaliću i desetorici njegovih bliskih suradnika na Županijskom sudu u Osijeku, a optužnica ih je teretila da su od 1996. do 1999. godine zloupotrijebili položaj i ovlasti u Gradskoj banci i drugim povezanim poduzećima, tadašnjega koncerna Novalić, stekavši pri tome protupravnu imovinsku korist veću od
51 milijun kuna.
Autorica:
Ivana Barišić/
Poslovni.hr
Muško
