Uspijevaju li u Hrvatskoj „alternativne“ poljoprivredne kulture? Poduzetnici, pioniri u ovim kulturama kažu da uspijevaju. Kroz široku lepezu proizvoda mogu se pronaći kulture koje uspijevaju na specifičnom tlu svake naše regije. Od kultura koje dobro uspijevaju na visinama od 1000 do 2000 metara do kultura koje uživaju u ravnici slavonske zemlje, za svaku postoji proizvodna tehnologija sa svojim prednostima i manama, većim ili manjim tehnološkim ulaganjima no svaka ima jednu zajedničku točku; pri svakoj je potrebno posvetiti rad i trud. Neovisno uzgaja li se na otvorenom ili zatvorenom, staklenicima i plastenicima, prostranim njivama, brdima ili planinama, alternativne kulture cijene rad i ekologiju. Iz tih razloga i cijena proizvoda je nešto veća a plasman nešto bolji i sigurniji nasuprot klasičnim kulturama. Na četvrtoj tribini ciklusa „S.O.S. za Slavoniju“ pod nazivom „Uzgoj alternativnih kultura na malim površinama“ upravo spomenuti pioniri ovih kultura u Hrvatskoj podijelili su dio svog iskustva sa uzgojem i plasmanom ovih kultura. Prikazani su također i primjereni izračuni troškova i profita koji ostavljaju malo razloga zašto ne započeti sa ovim proizvodnjama.
Uz mogućnost potpore EU fondova, naglašava se vrijednost udruživanja i pri proizvodnji i pri prodaji odnosno plasmanu proizvoda. Tehnologija postoji, Eko i GlobalGap certifikati standarda su dostupni, zemlju imamo, sadnice su dostupne i omogućava se poduzetnicima, OPG-ovima i poljoprivrednicima da kroz kooperantske ili partnerske odnose započnu sa radom ovih alternativnih ali lukrativnih kultura.
Ovi poduzetnici tehnologiju i broj kultura šire iz godine u godinu i tvrde kako se i zastarjelom tehnologijom uz ručni rad proizvode dohodovne kulture koje većinom ne traže zaštitu od bolesti i insekata te omogućuju mladima ostanak na selu kroz samozapošljavanje, umrežavanje i izlazak na domaće i strano tržište.
Ovi poduzetnici tehnologiju i broj kultura šire iz godine u godinu i tvrde kako se i zastarjelom tehnologijom uz ručni rad proizvode dohodovne kulture koje većinom ne traže zaštitu od bolesti i insekata te omogućuju mladima ostanak na selu kroz samozapošljavanje, umrežavanje i izlazak na domaće i strano tržište.
Gradska organizacija ORaH Osijek je ovom prigodom obilježila i Dan biološke raznolikosti podjelom kalića sa sadnicama bosiljka iz ekološkog uzgoja svim posjetiteljima tribine.
Tekst i foto: Gradska organizacija Osijek, Igor Filko, univ.spec.oec. 
Nebitno
