Tko će preuzeti odgovornost za moguće
negativne posljedice dugoročnog korištenja genetski modificiranog sjemena na štetu autohtonih sorti kukuruza kao i mnogih drugih biljnih vrsta na području gdje se uzgaja genetski modificirani kukuruz – tako glasi dio službenog upita kojeg je sredinom studenog prošle godine Europskoj komisiji uputila zastupnica
Biljana Borzan.
U podužem odgovoru, kojega je potpisao
Tonio Borg, povjerenik za zdravstvo Europske komisije, najkraće rečeno – sve je na državama članicama.
-
Europska unija ima strogi zakonodavni okvir o GMO-ima. Uredbom i Direktivom je predviđeno da se GMO-i mogu odobriti za uzgoj te uporabu u hrani i hrani za životinje u EU samo nakon temeljite znanstvene procjene kojom se dokazuje da ne predstavljaju rizik za zdravlje ljudi i životinja te okoliš. Procjena se posebice odnosi na vjerojatnost postojanosti i invazivnosti GMO-a u okolišu te je njome obuhvaćeno preispitivanje kvalitativnih i kvantitativnih podataka o mogućnosti prijenosa gena. Direktivom se predviđa i da države članice koje utvrde nove znanstvene podatke povezane s uvođenjem odobrenog GMO-a, koji nisu bili dostupni u vrijeme izdavanja odobrenja, moraju te nove podatke poslati Komisiji na daljnju analizu – stoji u odgovoru.
Osim toga, povjerenik Borg ističe kako je -
Zakonodavstvom propisano da nositelji suglasnosti Komisiji podnose godišnja izvješća o praćenju učinka na okoliš nakon stavljanja na tržište odobrenih GMO-a radi analize koju provodi EFSA. Države članice dužne su provoditi kontrole nad odredbama o odobrenju za stavljanje na tržište koje primjenjuju nositelji suglasnosti i uzgajivači GMO-a -
Komentirajući dobiveni odgovor, zastupnica Borzan ističe kako će i nadalje ustrajavati na javnom ukazivanju mogućih opasnosti od nesavjesnog korištenja GMO sjemena. Inače, o tom će pitanju europski parlamentarci raspravljati na plenarnoj sjednici koja se sljedećeg tjedna održava u
Strasbourgu.
Tekst: Svetozar Sarkanjac/Ured zastupnice EP Biljane Borzan 
Nebitno
Muško
