Iako je sve toplije vrijeme najbolje iskoristiti za izlazak, šetnju, vožnju biciklom ili neku drugu aktivnost, velik broj Osječana ipak radije ostaje unutar svoja četiri zida, a jedino im se kretanje svodi na šetnju do automobila.
Prema riječima
dr. Branke Kandić-Splavski, pretjerano je
sjedenje pošast današnjice, a slaba tjelesna aktivnost uzrok je mnogih zdravstvenih problema - povećane tjelesne mase, slabe cirkulacije, raznih infekcija, problema s dišnim sustavom i mnogočega drugoga.
- Prvo na što utječe slaba ili nikakva tjelesna aktivnost povećanje je tjelesne mase, jer se unesene kalorije ne troše. To utječe na lokomotorni sustav, posebice na opterećenje kralježnice. Nadalje, posljedice mogu biti i dijabetes, arteroskleroza, artroza... Činjenica je da što se manje krećemo, manje ćemo se i moći kretati, a opseg naših kretnji biva sve manji i sve bolniji, upozorava
dr. Kandić-Splavski.
No, to je samo početak tegoba - slabo kretanje utječe i na vene, što prouzrokuje slabu cirkulaciju, jer su mišići ključni u protoku krvi.
- Takve osobe često imaju probleme s perifernom cirkulacijom, noge i ruke su im hladne, a zbog slabog dotoka svježe krvi češće su infekcije. Tjelesna neaktivnost izravan je uzrok i osteoporoze, jer stezanje mišića oko kostiju daje impuls za većim skladištenjem kalcija. U suprotnom, dolazi do demineralizacije, a kosi postaju slabe. Osim toga, kretanje utječe i na disanje - potreba za kisikom postaje veća i pluća se ventiliraju, a osobe koje su “uležane” češće obolijevaju od upale pluća, kaže naša sugovornica.
Slabo kretanje svakako utječe i na lošije psihičko stanje ljudi, posebice onih koji su zatvoreni u svojim stanovima. U potrazi za utjehom, oni posežu za hranom i tako se uvlače u začarani krug.
- Mogu reći i kako se Osječani vrlo slabo kreću - često prolazim promenadom, stoga sam i sama tomu svjedok. Ima ljudi koji šeću, voze bicikl ili nešto slično, ali to su uvijek iste osobe. Ono što me posebno čudi jest i da roditelji često pokušavaju osloboditi djecu od tjelesne i zdravstvene kulture u školi, a na taj im način oduzimaju i ono malo aktivnosti. Djeca su anemična i blijeda, a postoji velika vjerojatnost da će u budućnosti biti dijebetičari i asmatičari, kaže
dr. Kandić-Splavski.
Pošast fast fooda
Dr. Kandić-Splavski upozorava kako Osječani jedu prekaloričnu hranu u prevelikim količinama. Napominje kako vrijeme za obrok treba poštovati, a ne jesti “
s nogu” brzu i masnu hranu. Zbog svega toga opseg struka Osječana nešto je veći nego u drugih Hrvata, a prijeti nam pošast pretile djece i mladeži. “
Okruženi smo fast foodovima, a ono što je nekada bilo nepristojno, dakle jedenje na ulici, danas je svakodnevnica”, kaže
dr. Kandić-Splavski.
Autorica:
Mia Biberović/
Glas-Slavonije.hr
Muško
Žensko
