Sve više stručnjaka i ekologa ističe kako je upravljanje vodotocima koje se oslanja pretežito na građevinske radove, poput utvrđivanja obalnih zidova, gradnju hidrocentrala i potapanje tokova akumulacijama - zastarjelo
Nakon katastrofalnih poplava koje su u svibnju poharale slavonsku regiju, Hrvatska se ponovno suočila s nabujalim rijekama koje prijete građanima i imovini. Već drugi put ove godine, zaprijetila je Sava, ali i Kupa. Rekordne vodostaje je imala Mura i Drava, a štete je opet donijela 'mala' Orljava. Mnogi će dva puta u jednoj godini biti prisiljeni sanirati štete na svojim kućama, da ne spominjemo štete na poljoprivrednim usjevima i prometnicama. Službeni podaci međunarodnih organizacija govore kako je u zadnjih 25 godina materijalna šteta od prirodnih katastrofa porasla nekoliko puta. S obzirom na učestalost poplava, ne samo u Hrvatskoj nego i diljem Europe, očito postoji potreba za unaprjeđenjem sustava zaštite i prevencije.
Stoga je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan pitala je Europsku komisiju što poduzima kako bi se države članice efikasnije suočavale sa sve silovitijim poplavama, te koji je stav EK o najučinkovitijem pristupu upravljanja rijekama u kontekstu sprečavanja katastrofalnih poplava?
- Vodeni valovi gotovo nikad ne pogađaju samo jednu državu članicu i zato je potreban zajednički europski odgovor. Samo Hrvatska je u ovoj godini od prirodnih nedaća pretrpjela gotovo pola milijarde eura štete. Pomoć koju EU pruža nakon katastrofa je dobrodošla i potrebna, no ta sredstva bi bilo bolje utrošiti na prevenciju i unapređenje sustava upravljanja vodama – smatra Borzan.
Aktualna stajališta Europskog Parlamenta i Vijeća (Direktiva 2000/60/EC) kojom se uspostavlja okvir za djelovanje na području politike voda datira još iz 2000. i okvirnog je karaktera. Ona govori o zajedničkom pristupu i ciljevima, ali su mehanizmi i specifične mjere potrebne za postizanje „dobrog stanja“ voda ostavljeni na odluku svakoj državi članici EU. Danas pak, sve više stručnjaka i ekologa ističe kako je upravljanje vodotocima koje se oslanja pretežito na građevinske radove, poput utvrđivanja obalnih zidova, gradnju hidrocentrala i potapanje tokova akumulacijama - zastarjelo. Umjesto toga, smatraju kako više pozornosti treba pridavati konceptu 'više prostora rijekama', koji uključuje zaštitnu ulogu prirodnih poplavnih područja, meandara i rukavaca.
- Ne možemo se praviti da se ništa ne događa i da su katastrofalne poplave iznimka. Kao što smo nažalost imali priliku vidjeti, one su postale redovite. Potrebno je učinkovito se povezati sa susjedima s kojima dijelimo rijeke i uskladiti napore i planove. Tu nam Europska komisija može biti od velike pomoći – zaključila je eurozastupnica iz Osijeka.
Tekst: Ured zastupnice EP Biljane Borzan
Nebitno
