Svi se možemo složiti da je gospodarska situacija u zemlji teška, ali pozitivni pomaci postoje. Upravo te pozitivne pomake pojedine političke stranke nastoje omalovažiti i postojeće teško stanje prikazati puno gorim stvarajući privid da koalicijska vlada nema rezultata. To nije točno, te smo odlučili neke od rezultata predočiti Osječkoj i Osječko-baranjskoj javnosti.
Industrijska proizvodnja raste 5 mjeseci za redom i to je po prvi puta od 2009. da se bilježi takav pozitivan trend! U svibnju je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla 1,2 posto na godišnjoj razini, što je veći rast nego mjesec dana prije kad je iznosio 0,6 posto.
Osobna potrošnja porasla je 1,3 posto na godišnjoj razini. Time je dan pozitivan doprinos oživljavanju gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju na što upućuje blagi rast realnog prometa u trgovini na malo, a ostvaren je i zamjetljiv rast realnog izvoza robe i usluga.
Izvoz je u prva tri mjeseca ove godine povećan za 8,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i dosegnuo je 17,1 milijardu kuna. Uvoz je istovremeno porastao samo 2,6 posto. Vanjskotrgovinski deficit je manji za 4,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Većinu deficita čine kamate na prethodna zaduženja (60%, 9,8 milijardi kuna), dok ostalo otpada na sanacijske mjere. Deficit se mogao smanjiti na nulu da se nije novac ostavio gospodarstvu (kroz neoporezivu reinvestiranu dobit i kroz HBOR).
Od ukupno 171 do kraja ove godine bit će ukinuto ili značajno smanjeno 58 parafiskalnih nameta, čime je ukupno smanjeno parafiskalno opterećenje za preko pola milijarde kuna godišnje.
Radili smo i na smanjenju broja i racionalizaciji organizacije rada agencija. Gdje postoji mogućnost agencije se zbog ušteda spajaju ili uključuju u postojeće institucije (resorna Ministarstva). Proveli smo i planiramo dovršiti reorganizaciju državnih institucija, ustanova i ureda državne uprave (porezna uprava, zavod za zapošljavanje, mirovinsko i zdravstveno osiguranje itd.). U tijeku je i racionalizacija mreže bolnica, te planiramo restrukturirati i mrežu pravosuđa (15 pravosudnih područja tako da se ustrojavaju 23 općinska suda (prije 67), 21 prekršajni (prije 61) i 21 općinsko odvjetništvo (prije 33)). Objedinili smo javnu nabavu u javnom sektoru i planiramo integraciju pratećih služba (IT i računovodstvo).
Uveden je Centralni obračun plaća (COP) – konačno je utvrđen i broj ljudi koji primaju plaću iz državnog proračuna. Dužnosničke plaće smanjene su za 6 posto, a plaće državnih i javnih službenika smanjene su za 3 posto linearno i to je jedino smanjenje plaće uz uskratu božićnice. Predviđa se uspostaviti jedinstveni sustav plaća u javnom sektoru te propisati standardna mjerila za klasifikaciju i vrednovanje poslova radnih mjesta u javnom sektoru.
Što se EU fondova tiče, u prvih pet i pol mjeseci ove godine u plusu smo preko 740 milijuna kuna, a u 2013. godini zabilježen je višak od 136 milijuna kuna , stoga ne stoje kritike da Hrvatska više uplaćuje u EU nego što povlači iz fondova! Početkom 2012. bili smo na 37 posto ugovorenih sredstava iz pretpristupnih fondova, a danas smo na 78 posto. U mandatu ove Vlade ugovoreno više od 500 milijuna eura, što kroz IPA, što kroz strukturne fondove, dok je isplaćeno 285 milijuna eura, dok je u prethodne četiri godine HDZ-ove vlasti isplaćeno samo 127 milijuna eura.
Tijekom prvog tromjesečja ove godine u Hrvatskoj je zabilježen oporavak gospodarske aktivnosti na tromjesečnoj razini, te je realni BDP porastao je za 0,4 posto u odnosu na prethodno, četvrto tromjesečje 2013. Iako je na godišnjoj razini BDP manji za 0,4 posto, ovaj kvartalni rast daje pozitivne signale.
Redovne mirovine nisu smanjivane, niti se neće smanjivati. Nastavlja se indeksacija mirovina što znači da iznos mirovina prati rast troškova. Otkriven je velik broj lažnih mirovina (invalidskih, mirovina za umrle ili nepostojeće osobe). Ukinute su „povlaštene“ mirovine!
Socijalne naknade se nisu smanjivale! Uvedeno je objedinjavanje nekad rascjepkanih naknada čime se smanjuje mogućnost zlouporabe (jedna institucija nije znala koliko osoba prima od druge institucije, sada je sve povezano i vidljivo).
Uvedena je fiskalizacija: ne radi se o novom porezu nego o NAPLATI postojećeg PDV-a: broj ugostitelja je tijekom prve godine fiskalizacije povećan 18%, a ukupni broj zaposlenih u kafićima i restoranima povećao se za točno 4089 ljudi. Prošle godine, 2013. kafićima su prihodi narasli 68%. Zahvaljujući fiskalizaciji prvi put imamo uvid u stvarno poslovanje ugostitelja.
Na području turizma također su zapaženi pomaci. U 2013. ostvaren rast od 4,2 posto u dolascima, odnosno 240 tisuća dolazaka više. Ostvaren je rast od 5 posto u noćenjima, odnosno 1,27 milijuna noćenja više nego 2012. godine u razdoblju pred i postezone. U prvih devet mjeseci 2013., prihodi od turizma su iznosili 6,59 milijardi eura, što predstavlja rast od 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Očekujemo da će ukupni prihodi od putovanja u 2013. godini, prvi put nakon 2008. godine, premašiti iznos od 7 milijardi eura.
U zadnja 4 mjeseca nezaposlenost je smanjena za čak 80.000 ljudi (uglavnom sezonsko zapošljavanje), što je za 20.000 ljudi više nego prošle godine u istom razdoblju, a 30.000 više nego 2012. godine – znak da se ipak zapošljava sve više i da se gospodarstvo ipak pokreće u pozitivnom smjeru. Tome svjedoči i podatak da je broj zaposlenih u pravnim osobama povećan je na godišnjoj razini (2012-2013) za 22.500 (sa 808.000 na 831.000). Kada je SDP preuzimao vlast, u zadnjem mjesecu HDZ-ove vlasti, bilo je 315.000 nezaposlenih, a mjesec nakon toga 340.000 nezaposlenih. Obje su brojke veće su od trenutnog broja nezaposlenih (305.000) i navodi HDZ-a o katastrofalnim razmjerima nezaposlenosti u mandatu ove vlade apsolutno ne stoje.
Prema tome, pozitivni pomaci ove Vlade postoje i sve naznake govore da polako ulazimo u fazu oporavka gospodarstva. Na žalost, u svakodnevnom životu građani ti pomaci još nisu osjetni, ali vjerujemo da će do kraja godine i oni početi osjetiti prve posljedice gospodarske stabilizacije i oporavka.
Tekst: Milan Blagojević, v.r., tajnik ŽO SDP-a OBŽ
Nebitno
Muško
