Parfemi

Miris u bočici zarobili su vjerojatno stari Egipćani no lingvistički gledano parfem je do nas stigao kroz dim latinskog per fumuma. Čiji je dvor zbog toga bio parfimiran i kad su parfem udahnule mase?
Tko je izumio prvi parfem? A tko bi to znao. No mirise i nos je, vjernici će vam reći, izmislio Bog.

No bez obzira na vjeru ljudi od davnina koriste parfeme. Smatra se da je primitivna izrada parfema započela paljenjem biljnih smola kako bi se dobio kâd koji se koristio u vjerskim obredima. Stoga je zanimljivo da riječ ”parfem“ potječe od latinskog per fumum, što znači ”kroz dim“.

Jedan od prvih zapisa o upotrebi parfema potječe iz Egipta. Kad je otvorena grobnica faraona Tutankamona, u njoj je pronađeno preko 3 000 bočica s parfemima, čiji se miris nije posve izgubio ni nakon više od 3 000 godina!

Tisuću i petsto godina prije naše ere izraelski su svećenici koristili sveto ulje pomazanja koje se pravilo od ’najboljih mirisa‘ i u skladu s uputama dobivenim od Boga. Hebreji su koristili mirisna ulja u kozmetičke i medicinske svrhe te kod pripremanja tijela za ukop — pri čemu su nesumnjivo služila kao sredstvo za dezinfekciju i uklanjanje neugodnog mirisa. Naprimjer, žene koje su otišle do Isusovog groba ponijele su mirisna ulja i druge mirisne tvari kako bi njima namazale njegovo tijelo. U izraelskom domu gostoljubivost se, između ostalog, pokazivala tako da se gostu namazalo noge mirisnim uljem.

U prvom stoljeću u Rimu se navodno godišnje trošilo oko 2 800 tona tamjana i 550 tona smirne. Takve aromatične tvari donesene su na poklon Isusu dok je bio dijete. Godine 54. n. e. rimski car Neron navodno je potrošio novac u vrijednosti od današnjih 100 000 dolara da bi kupio mirise koji su korišteni na jednoj njegovoj zabavi. Iz skrivenih cijevi postavljenih u odajama u kojima su gosti jeli izlazila je mirisna vodena prašina. U 7. stoljeću n. e. Kinezi su počeli koristiti mirisne tvari u raznim oblicima, između ostalog i mirisne vrećice. U srednjem vijeku parfemi su se počeli koristiti i u islamskoj kulturi, u kojoj su naročito bili omiljeni ružini mirisi.

U 17. stoljeću u Francuskoj je proizvodnja parfema toliko uzela maha da se dvor Luja XV nazivao parfimirani dvor. Mirise se nanosilo ne samo na kožu već i na odjeću, rukavice, lepeze i namještaj.

Kolonjska voda izumljena je u 18. stoljeću. Stavljala se u kupke, dodavala vinu, uzimala s kockom šećera za osvježavanje daha te koristila u medicinske svrhe kao dodatak klistiru i toplim oblozima. U 19. stoljeću proizvedeni su prvi sintetski mirisi. Tako su se na tržištu prvi put našli parfemi koje se nije moglo koristiti u medicinske svrhe. Danas je proizvodnja parfema biznis u kojem se zarađuju milijarde dolara.

Net.hr