O tužnom datumu Osijeka i regije

Nakon 142 (stočetrdesetdvije) godine grad Osijek prestaje postojati kao središte bilo kakve bankarske institucije. Dakle, zapamtimo 1. ožujak 2009. kao datum kada u vremenu recesije i krize, dobrim dijelom uzrokovane vlastitim promašajima u gospodarskoj politici, tek možemo očekivati krizu i u financijskoj industriji, a mi prestali biti središte bilo koje novčarske institucije.

Malo povijesnih podataka:

Nakon osnivanja Trgovačko–obrtničke komore za Slavoniju u Osijeku sredinom 19 stoljeća pokrenuta je inicijativa za osnivanje štedionice u Osijeku, što je i učinjeno 1861.godine upisom osnivačke glavnice od 40.000 forinti u 400 dionica. Dioničari su primjerice bili: Karlo Eltz iz Vukovara, grof Petar Pejačević iz Retfale (kupujmo retfalačko), te drugi veleposjednici iz Slavonije i Srijema. Njima uz bok bio je i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer, osječki veletrgovac Anton Gorjup, a 140 dionica upisali su i građani Osijeka. Rad Prve osječke dioničke štedionice otpočeo je 1867. godine, nakon odobrenja od strane Namjesništva iz Zagreba.(I. Karaman)



Kasnije su ovdje prema podacima istoga autora osnovane: Slavonska komercijalna i eskomptna banka, Osječka donjogradska štedionica i Slavonska središnja štedionica.

Od tih vremena pa do 1. ožujka 2009. godine grad Osijek manje ili više uspješno se locirao i kao središte bankarsko-financijskih transakcija, kako za njegove građane i gospodarstvo, tako i za širu okolinu. Uspješniji smo bili u austro-ugarskim vremenima, nego u jugoslavenskim, a ta činjenica nam sugerira putokaz prema Europi. Naravno, ne mislim samo zemljopisno, nego mnogo više mentalno.

O načinu prodaje Slavonske banke neka pričaju oni koji su to učinili, ali molim bez globalizacijskih fraza. Duboko vjerujem da ći ih povijest ovoga grada i regije u ocjeni njihova doprinosa razvoju Slavonije i Osijeka staviti potpuno na suprotnu stranu od onih časnih ljudi iz 1867. godine.

Zašto?

Pitamo se može li se iz zagrebačke perspektive jednako vidjeti život u Osijeku, kao iz Kapucinske?

Znamo da će porez na dobit iz poslovanja i ove podružnice inkasirat gospodin gradonačelnik u Zagrebu. Već 150 zaposlenika odlazi s posla iz Osijeka. Bojim se da to nije kraj. Otpremnine su rješenje za manji broj ljudi, za većinu one su kratkoročna utjeha, a dugoročna mora.

Dakle i u ovom primjeru Osijek postaje istureni šalter sa svim «pogodnostima» koje on nosi.

Pametni kažu da za prolivenom mlijekom ne vrijedi plakati. Istina je to, no ovdje »vime» presušuje i to itekako treba ponavljati.

Što dalje? Vjerujem da i danas postoje u ovom gradu osobe s duhom i mudrošću Strossmayera i njegovih sumišljenika. Nama generalno trebaju tvrtke sa sjedištem u Slavoniji i Baranji i Osijeku, pa dugoročno možda ponovno, makar na spomen 150 godina prve štedionice u Osijeku odvaži se netko krenuti iznova. Govoriti danas o velikom gradu, neki čak i o metropoli, bez vlastitih lipica, dokraja je smiješno i neozbiljno.

Autor: Josip Vrbošić

Žalosno je da je nka smiješna banka Hypo koja je imala jedan šalter u nekoj vukojebini navrh brda u Austriji sad Bog i batina u RH i to sve zahvaljujuci ratu....

Nakon časne povijesti bankarstva u ovom gradu dogodila se prodaja Slavonske banke. Dobro se to zataškalo i prikrilo, pojedinosti su počele izlaziti na vidjelo tek nedavno, kad su se penali morali plaćati novcem poreznih obveznika. Riječ je o milijunskim iznosima koji su se mogli uložiti u bilo što korisnije i pametnije od saniranja ove podvale stoljeća. Isplata je prošla gotovo neprimjetno, tek tu i tamo koji članak o tome.
A danas... Usta puna regionalizma, tim istim likovima koji su tada držali pozicije i imali priliku pokazati kako se brine za razvoj regije. Prvo su regiju doveli u ropski položaj financijski i gospodarski - slomili ono što je ostalo od gospodarstva nakon rata i tranzicije, a zatim je drže kao taoca vlastitog inata sve ove godine. I ne brine to njih, važno je da su glavni. Pod svaku cijenu.

Dobro govori čovjek. Osnivanje Holdinga je dobra stvar i put za osnivanje OS banke.
Jedna me sitnica zasmetala. Mislim da nema potrebe prikupljati bodove na strahovima i ratovima prema Zagrebu i njihovim gradonačelnicima, a uz put znamo da će porez na dobit iz poslovanja ove kao i prošle i vrlo vjerojatno i slijedeće godine ići Vladi RH, a prihod lokalne uprave je porez na dohodak i prirez. Bilo bi dobro da se to zna kao kandidat za gradonačelnika.

Turoban, ali odličan članak...

A šta sad tu reć da bi zvučalo pametno i popravilo situaciju... Ništa... Ko nas j... kad smo ovce za šišanje...

Odličan članak. Pohvala autoru.
No zanima me hoće li i ostali kandidati dobiti pravo pisati rubriku "Osvrt i kandidati" ili...

eto nam naš glavas, on je odgovoran za takvu situaciju...

codar je napisao/la: › eto nam naš glavas, on je odgovoran za takvu situaciju...

da je samo jedan bilo bi lako ali više glavaša.....

ovaj grad,nazalost, zasluzuje samo ovakve kandidate...barem danas... Previse je tu brdsko-planinskog razmisljanja itd.. itd..

slavonska banka je samo mali dio, pogledajte što se događa sa IGH i kome će oni od ove godine plaćati porez na dobit, naravno sve se to odvijalo pod kontrolom našeg "viteza slavonske ravni"...
uz sve to nam je još natovario i pričuvnog brigadira koji je sjebo veći dio ovoga što je ostalo...

Tko ne zna da napravi, a ume da uništi?
-> Naravno, komuništi!

A mi ovce i dalje to plaćamo....

audiworld je napisao/la: › ovaj grad,nazalost, zasluzuje samo ovakve kandidate...barem danas... Previse je tu brdsko-planinskog razmisljanja itd.. itd..

zato što je grad pasivan...

politika politika...jos par činjenica.
kao prvo, da li bi banka prezivjela bez kapitala koji je u to vrijeme mogao doci jedino izvana u ovom slucaju iz Austrije ? - Molim bez lokalpatriotskog politikanstva
drugo, kada i gdje je lokalna vlast stala u obranu Slavonske banke ?
bez panike "Nitko ne proljeva mlijeko vec mijenja ime kravi"