RAKOV POTOK - Biti drukčiji nekad znači biti cool, a nekad to može biti i krimen. Upravo se potonje dogodilo katoličkom vjeročitelju, diplomiranom teologu Hrvoju Novoselu.
Bio je sve samo ne tipičan vjeroučitelj. Crkvene vlasti teško su se nosile s njegovim alternativnim pristupom djeci, a nakon što je nedavno na HTV-u emitiran dokumentarni film o njemu, na Kaptolu su sigurni - riječ je o odmetniku, teozofu, koji se razišao s katoličkim naukom. Ne svojom voljom, u pet godina službe promijenio je šest škola. Svaka je bila sve dalje od njegovih Horvata, gdje živi.
Sedam sati putovanja
- Prvo sam radio u osnovnoj školi u Pisarovini, pa Kupincu, onda sam premješten u Tušilović, potom Klinča Selo, Draganić i na kraju Sisak - opisuje svoje putešestvije od 2002. Posljednji, Sisak, bio je čak 100 kilometara od njegove kuće. Na put je trošio svakodnevno sedam sati. Prvo pješice, pa autobusom, pa vlakom i tako dva puta dnevno.
Nakon što su mu prošle jeseni nadležni u Zagrebačkoj nadbiskupiji pronašli novo radno mjestu u Glini, odlučio je to ne prihvatiti. To je bilo 120 kilometara od kuće, previše i za njegovu energiju.
Bivši vjeroučitelj nakon što je odbio posao u Glini radio je kao čistač u jednom trgovačkom centru, oko Božića je pomagao peći kolače u slastičarnici, a danas, osim što uzgaja crne svinje i autohtone koke hrvatice, poznatima pomaže postavljati parkete i preuređivati stanove
- Bio je malo zvrkast, malo slobodniji, ali dobar. Svirao je gitaru i pjevao s djecom. Imali smo jako dobru suradnju. Nikad nije bilo problema - kaže Božidar Ruševljan, ravnatelj škole u Pisarovini, gdje je Novosel prvo radio.
Satovi parlaonice
U školi u Klinča Selu vodio je kinoklub. U Draganiću je bio voditelj uspješne učeničke zadruge Sunce. Satovi vjeronauka bili su svojevrsne parlaonice. S djecom je razgovarao, postavljali su razna pitanja, debatirali o marihuani, seksualnosti, drugim religijama...
- To se nadležnima u Crkvi nije svidjelo. Govorili su mi da pogrešno tumačim Bibliju, da djelujem antiodgojno na djecu, da se cirkusiram na satu. Zamjerali su mi suviše prijateljski odnos s djecom - kaže 36-godinji Novosel. Najveći krimen mu je bio, kaže, što je “neupitne” stvari stavljao pod sumnju jer “ne može biti vjernik onaj koji navodi na sumnju, nego onaj koji prihvaća definicije”.
Mišljenje župnika
- Oni misle da jedini imaju pravo na istinu, a istinu je jedino moguće živjeti - vjeruje Novosel. Posebno je imao problema sa župnikom u Klinča Selu, na čiji je zahtjev otamo na kraju i maknut. U školi su djelatnici potpisivali peticiju da ostane, ali nije uvažena.
Radio je kroz humor, igre, interaktivno, a to je na kraju i sukladno HNOS-u. Djeca su ga jako voljela. Ohrabrivao ih je. O imenovanju katoličkih vjeroučitelja u osnovnim školama najvažnije je što misli lokalni župnik, a to su često dva svijeta. U maloj sredini glasine se šire same od sebe. Tako se i za neoženjenog Hrvoja pričalo da rastavlja žene.
Nedavno se javio na natječaj za vjeroučitelja u Waldorfskoj školi, ali su s Kaptola poručili da je to mjesto predviđeno za drugu vjeroučiteljicu, a da je njegov mandat za vjeroučitelja praktički - utrnuo!
Zanimljivo objasnjenje
Skriveno:
Meditacije i hindu haljine
Josip Jakšić iz Zagrebačke nadbiskupije tvrdi da je govorio Novoselu neka čuva posao
- Rekao sam Hrvoju: ti si prvo vjeroučitelj, pazi da budeš u granicama normale, izgubit ćeš posao, nemoj praviti scene - kaže Josip Jakšić, bivši predstojnik Ureda za vjeronauk u školi Katehetskog ureda Zagrebačke nadbiskupije, za čijeg je mandata Hrvoje Novosel promijenio pet škola.
- Djeci je pokazivao kako se muslimani mole i klanjaju, kada je govorio o hinduističkim religijama, onda je meditirao i odijevao u njihove haljine. Djeca su se bunila.
Rekao sam mu da im može pokazati sliku ili molitvu, ali ne da djecu uči moliti drugu religiju - kaže Jakšić.
- On je teozof, a oni prihvaćaju sve, od Krista, Muhameda nadalje. Za nas Hrvoje može biti samo odmetnik, ali to ne znači da je nečovjek - kaže Jakšić, sada predstojnik Ureda za župnu katehezu u Katehetskom uredu Zagrebačke nadbiskupije. (Veronika Rešković)
Sto jos mozemo ocekivati prije nego se taj ortodoksni klerikalni tumor ukloni iz hrvatskog skolstva?! Trebamo li cekati da Crkva nekoga "ukloni", onako kako su to "odmetnicima" cinili stoljecima prije?! Ma ne, nema potrebe, dovoljno je nekome svojim mocnim pipcima gradjenima na oltarskoj ucjeni unistiti svaku mogucnost dostojanstvenog zivota.
Sanaderovo vazalno lizanje oltara u drustvu militaristicke klike po europskim vjerskim izletistima mi ne djeluje kao ohrabrujuca poruka. Gdje je kraj klerikalizaciji drustva?!
osobno, iako sam vjernica, nisam za vjeronauk u školi - niti katolički, ni pravoslavni, ni muslimanski niti ikakav...
smatram da je vjeronauku mjesto u crkvi
nisu svi vjernici, a još manje da su iste vjere, zašto nametati nekome nešto?
po meni bi trebao biti nekakav predmet, kako god ga nazvali na kojem bi se govorilo o raznim religijama i svemu vezanom uz njih - dakle i molitvi, obredima, odjeći , hrani i sl.
treba poznavati razlike, iz nepoznavanja i neznanja dolazi do mržnje i sukoba...
ali, ako je dotičnom obveza predavati katolički vjeronauk (kažem ako, jer zaista nisam upućena u koncepciju tog predmeta u školi), onda se on, nažalost, mora držati uputa Crkve i učiti ono što crkva propovijeda tj. ono što je odobreno od strane nadležnog ministarstva i propisano nacionalnim nastavnim planom i programom...
ako isti ne valja, treba ga mijenjati, ali dok je na snazi, treba ga poštovati
Leteci mungos je napisao/la (Pogledaj post): ›
Sto jos mozemo ocekivati prije nego se taj ortodoksni klerikalni tumor ukloni iz hrvatskog skolstva?! Trebamo li cekati da Crkva nekoga "ukloni", onako kako su to "odmetnicima" cinili stoljecima prije?! Ma ne, nema potrebe, dovoljno je nekome svojim mocnim pipcima gradjenima na oltarskoj ucjeni unistiti svaku mogucnost dostojnog zivota.
Kad ovako nešto kažem, ljudi me optuže da sam paranoična i da Crkva više nema utjecaja u društvu. Tada se ja zapitam tko je lud - oni ili mi koji mislimo drugačije?
Je li gledao netko film Zeitgeist? Ovo je komentar jednog franjevca na religijski aspekt filma:
„Mračni“ Srednji vijek. Inkvizicija. To je jedna od zanimljivijih tema. Ljudi se vole razbacivati frazom „mračni srednji vijek“ bez sagledavanja činjenica. Krenimo od političko-društvenog plana. Porezi su bili manji, jeftinije cestarine i mostarine, školstvo se više razvijalo nego danas. Što se tiče Crkve u Srednjem vijeku, ona je bila svjetla točka. Srednji vijek dao je najveće umove, mistike, razvija se školstvo (u Hrvatskoj se istakao A. Kažotić u 13.st. koji je otvorio katedralnu školu koju su mogli pohađati i siromasi), sveučilišta, znanost.
Inkvizicija. Trajala je od 13. do 18. stoljeća. Na Crkvu je spadao istražni postupak, je li se radi o herezi, a na državu je spadao kažnjenički postupak. Razlikujemo papinsku, rimsku i španjolsku inkviziciju. Na papinsku spada 1000 žrtava, a na španjolsku 350 000 spaljenih na lomači. Potrebno je shvatiti kontekst vremena. Kršćanstvo je bila državna religija. Napad na kršćanstvo bio je ujedno i napad na državu, a znamo kako država postupa sa onima koji ne dijele njihovo mišljenje."
Dakle, Crkva je u srednjem vijeku bila svijetla točka. Srednji vijek je manje mračan jer su porezi bili manji? Španjolska inkvizicija je ubila 350 000 ljudi, što opravdava papinsku koja je ubila 1000? Pa kako itko više može slijepo slijediti te budale?!
_________________ “Some people never go crazy. What truly horrible lives they must live”
Nije Crkva više nekakav misterij. Dovoljno je da se shvati odakle se regrutiraju kadrovi za svećenstvo, i stvari će postati jasnije. Neobrazovani ljudi sa sela, iskompleksirani iz grada. Čast iznimkama - međutim, iznimke za koje znam u Crkvi ne prolaze dobro, prepametni su, preobrazovani, javlja se zavist (primjerice, vlč. Šešo - najbolji učenik osječke gimnazije - stariji će bolje znati, ali koliko je meni poznato dogurao je jedva do monsinjora, a biskup nam je Marin Srakić - popularno Srale, čovjek spreman u zatvoru posjećivati okrivljenika za ratne zločine ne bi li izmuzao donaciju od 8 milijuna kuna za pomoćno-biskupsku palaču u Osijeku).
Kakvi ljudi takva institucija. Uvijek se rado sjetim gostovanja biskupa Mile Bogovića u Otvorenom, i legendarne izjave da "u NDH nije bilo baš sve loše - izdavalo se puno knjiga".
No javljaju se i novi trendovi - crkveno poduzetništvo, u zadnjem slučaju u građevini i trgovini. Bez ikakvog srama Crkva gradi trgovački centar u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu, vrijedan na stotine milijuna kuna (da ne spominjemo sumnjive okolnosti pod kojima je taj posao oduzet generalu Zagorcu, nakon što je čovjek pobjegao u Austriju - možda bi to mogli smatrati teorijom zavjere, ali ja sam skloniji vjerovati i takvoj konstrukciji - kako je u ugovoru između Zagorca i Crkve stajalo da se u slučaju zaustavljanja radova od nekoliko mjeseci posao oduzima Zagorcu i u cijelosti prelazi na vlasnika zemljišta - Crkvu, evo nam i odgovora tko je bio najzainteresiraniji da Zagorac završi u ćorci).
MacaPapucharica je napisao/la (Pogledaj post): ›
po meni bi trebao biti nekakav predmet, kako god ga nazvali na kojem bi se govorilo o raznim religijama i svemu vezanom uz njih - dakle i molitvi, obredima, odjeći , hrani i sl.
treba poznavati razlike, iz nepoznavanja i neznanja dolazi do mržnje i sukoba...
postoji. nazvali su ga etika.
knjige za gimnazijski program je pisao čehok...
MacaPapucharica je napisao/la (Pogledaj post): ›
smatram da je vjeronauku mjesto u crkvi
nisu svi vjernici, a još manje da su iste vjere, zašto nametati nekome nešto?
po meni bi trebao biti nekakav predmet, kako god ga nazvali na kojem bi se govorilo o raznim religijama i svemu vezanom uz njih - dakle i molitvi, obredima, odjeći , hrani i sl.
treba poznavati razlike, iz nepoznavanja i neznanja dolazi do mržnje i sukoba...
MacaPapucharica je napisao/la (Pogledaj post): ›
po meni bi trebao biti nekakav predmet, kako god ga nazvali na kojem bi se govorilo o raznim religijama i svemu vezanom uz njih - dakle i molitvi, obredima, odjeći , hrani i sl.
treba poznavati razlike, iz nepoznavanja i neznanja dolazi do mržnje i sukoba...
postoji. nazvali su ga etika.
knjige za gimnazijski program je pisao čehok...
etika je znanost o moralu, ali ovdje se ističe potreba predmeta kao što je religijska kultura ili kultura religija...
MacaPapucharica je napisao/la (Pogledaj post): ›
po meni bi trebao biti nekakav predmet, kako god ga nazvali na kojem bi se govorilo o raznim religijama i svemu vezanom uz njih - dakle i molitvi, obredima, odjeći , hrani i sl.
treba poznavati razlike, iz nepoznavanja i neznanja dolazi do mržnje i sukoba...
postoji. nazvali su ga etika.
knjige za gimnazijski program je pisao čehok...
etika je znanost o moralu, ali ovdje se ističe potreba predmeta kao što je religijska kultura ili kultura religija...
pavijan je napisao/la (Pogledaj post): ›
etika je znanost o moralu, ali ovdje se ističe potreba predmeta kao što je religijska kultura ili kultura religija...
točno. etika to je u svojem najužem i generalnom značenju ali ona u svojem razvoju i proučavanju obuhvaća daleko više i veći tematski spektar pa tako i spomenutu kulturu religija.
na satovima etike na vlastitu inicijativu ali i u sklopu programa koji je predviđen za dotični prdemet nerijetko smo se doticali drugih religija i kultura. naučilo se svašta nešto i puno toga lijepoga. tko ne vjeruje, neka pročita čehokove udžbenike.
preporučam ih i za kućnu knjižnicu.
tokom svojeg gimnazijskog školovanja smatram kako sam po pitanju općeg znanja, kulturoloških i ostalih spoznaja upravo zbog širine predmeta profitirao više nego neki kolege iz razeda koji su zaglibili na vjeronauku uz časnu koja je svojim srednjoškolcima za nevremena pričala da se na nekoga od njih Bog ljuti jer vani - grmi.
zanimljivo, iako su mnogi potajice bunili se i između sebe apatično ogovarali protiv takvih ispada od nas 25 u razredu samo 5ero je odabralo slušati etiku tokom sve 4 godine srednje... a biralo se svake godine iznova.
iz vlastitog iskustva tvrdim kako je predmet etika posve dovoljna alternativa vjeronauku. stvar izbora.
Zadnja promjena: Svebor; 28.05.2008. 8:07; ukupno mijenjano 1 put.
MacaPapucharica je napisao/la (Pogledaj post): ›
ima jedna krasna rečenica:
"Vjerujem u Boga, ali ne u popove"
Vjera je jedno, a Crkva kao institucija nešto sasvim drugo...i s vremenom su sve odvojenije jedna od druge...
Baš ovako..nažalost.
Najviše me brine ovaj citat vel. Jakšića:
Za nas Hrvoje može biti samo odmetnik, ali to ne znači da je nečovjek
Pa mu zato ne daju da radi.
Znači nije bitno da li je dobar čovjek..nego mora slijepo i njemo klimati glavom inače ne valja..
To ja isto doživljavam u svojoj župnoj zajednici..ako ne klimneš-ne valjaš..ali mene ne bu tako lako.
Zanimljivo kako ga kler optužuje da je teozof, a onda ga maknu dalje od natječaja za Waldorfsku školu, blisku Goethe institutu i učenjima Rudolpha Steinera koji slovi, osim kao utemeljitelj antropozifije i kao veliki teozof. Ironije li...
_________________ "We've arranged a global civilization in which most crucial elements profoundly depend on science and technology. We have also arranged things so that almost no one understands science and technology. This is a prescription for disaster. We might get away with it for a while, but sooner or later this combustible mixture of ignorance and power is going to blow up in our faces." - Carl Sagan