Država planira potpuno promijeniti
dosadašnji sustav potpora za područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja te ga
zamijeniti novim načinom određivanja razvijenosti pojedinih hrvatskih područja.
Vlada Jadranke Kosor na prošlotjednoj sjednici donijela je uredbu o takozvanom
indeksu razvijenosti i čim ona stupi na snagu, dosadašnji sustav potpora za nerazvijena područja u RH odlazi u prošlost, a zamijenit će ga novi.
Prema mišljenju potpredsjednika Vlade
Slobodana Uzelca, novi način izračuna razvijenosti pojedinog područja bit će pravedniji jer će u obzir uzimati
veći broj parametara poput stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovništva te stope obrazovanosti ljudi na pojedinom području.
Tek nakon što se na temelju podataka
Ministarstva financija i
Državnog zavoda za statistiku izračunaju svi navedeni pokazatelji, pojedino područje, županija, grad ili općina dobivat će vrijednost indeksa razvijenosti i prema toj vrijednosti dobivat će se i državne potpore. Na novac iz proračuna moći će računati samo oni čija je stopa razvijenosti
manja od 75 posto prosjeka države, a prema riječima ministra regionalnog razvoja
Božidara Pankretića, već prve simulacije su pokazale
velik nerazmjer između određenih područja. Primjerice,
Vukovarsko-srijemska i
Virovitičko-podravska županija daleko zaostaju za
ostatkom Hrvatske. I dok je Vukovarsko-srijemska županija tek na
21 posto prosječne razvijenosti Hrvatske,
Istarska županija je za
40 posto iznad hrvatskog prosjeka, odnosno Istra je
sedam puta razvijenija od krajnjeg istoka Hrvatske.
Još su porazniji podaci kada se pogledaju neke od
550 općina u Hrvatskoj. Primjerice, daleko na hrvatskom začelju su općine
Plaški,
Dvor,
Ervenik,
Okučani,
Donji Kukuruzari koje imaju indeks razvijenosti
ispod jedan posto hrvatskog prosjeka, dok, recimo, općine,
Dobrinj,
Dugopolje ili
Medulin imaju indeks oko
150 posto.
Gledajući razvijenost najvećih gradova, vidljivo je da
Zagreb s indeksom od
147 posto uvjerljivo vodi,
Rijeka je na
120 posto hrvatskog prosjeka, dok
Split ima
108. Po novoj sistematizaciji razvijenosti Hrvatske,
Osijek sa
100 posto zapravo predstavlja prosjek današnje Hrvatske, ali daleko zaostaje za ostalim većim hrvatskim gradovima.
Najveća vrijednost novog načina određivanja razvijenosti pojedinih hrvatskih područja je u tome što će ovisno o promjenama pojedinog parametra dolaziti i do promjene vrijednosti indeksa, a to će automatski značiti i
svrstavanje u niži ili viši rang, koji će donositi više, odnosno manje novca u lokalne proračune.
Nerazvijenima 35 milijardi kuna
Iz
državnog proračuna prema jedinicama lokalne samouprave samo u ovoj štedljivoj i siromašnoj godini kroz razne vrste potpora, pomoći i subvencije otići će
više od dvije milijarde kuna. Prema riječima ministra regionalnog razvoja Božidara Pankretića, država je do sada u nerazvijena područja uložila oko
35 milijardi kuna, uglavnom bez učinka.
Tekst: Dražen Boroš/Glas-Slavonije.hr