Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) pustio je u javno savjetovanje nacrt odluke prema kojem bi
mjesečna polica dopunskog zdravstvenog osiguranja porasla s dosadašnjih
111,49 eura na
180 eura godišnje. Riječ je o povećanju većem od
60 posto, odnosno o skoku s 9,29 na oko 15 eura mjesečno.
Opravdanost tolikog poskupljenja u emisiji
Novi dan N1 televizije komentirao je
Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu. Istaknuo je kako je rast cijena u svim sektorima
očekivan, no da i dalje izostaje transparentnost u upravljanju zdravstvenim proračunom.
„
S jedne strane, moramo biti svjesni da je sve poskupjelo pa ovo nije neočekivano. S druge strane, nemamo uvid u potrošnju zdravstvenog sustava. Ono što se stalno govori jest koliko se troši na lijekove, a oni predstavljaju 20 do 25 posto ukupnog troška. Za ostalo ne znamo. Dakle, ne znamo kako se novac usmjerava. Ne znamo ni koje će to pozitivne promjene donijeti u sustavu, odnosno koji su ciljevi poskupljenja“, rekao je Belina.
Kao jedan od glavnih razloga za povećanje premije HZZO navodi
inflaciju. Belina upozorava da će teret najviše osjetiti
umirovljenici i građani s nižim prihodima, kojima će i dodatnih šest eura mjesečno biti
teško izdvojiti.
Ipak, smatra da većina
neće odustati od dopunskog osiguranja jer bi u tom slučaju morali sami podmirivati pune troškove bolničkog liječenja, što je za većinu građana neizvedivo.
Privatni osiguravatelji već su ranije
podigli cijene polica, no kod njih, kako objašnjava Belina, vrijedi drugačija logika: „
Njihove police su vremenski ograničene. Ako se razbolite unutar osiguranja, vaša polica neće biti produžena ili će biti izrazito skuplja, zbog čega se ljudi vraćaju u HZZO.“
Posebno
upozorava na širu sliku funkcioniranja sustava i sve veću ovisnost o privatnim pružateljima usluga. Zbog
dugih lista čekanja HZZO dio dijagnostičkih postupaka sve više preusmjerava privatnicima, pa se danas više pregleda obavlja u privatnom nego u javnom sektoru.
„
Riječ je o solidarnom zdravstvenom sustavu da bi svi mogli koristiti zdravstvenu zaštitu. Svi smo koristili onu koju su uplaćivali naši roditelji, djedovi i bake... Zna se stvoriti percepcija da zašto uplaćivati ako se ne koristiti, ali svima će nam ona trebati jednom u životi, što znači da se isplati”, poručuje Belina.
Na učestale kritike da se propusti u javnom sustavu čine namjerno kako bi se pacijente poticalo na
odlazak privatnicima, kaže da je riječ o pitanju održivosti: „
To je pitanje održivosti. Dok se bavimo zdravstvenim sustavom temeljem jedne proračunske godine, o ovakvim se stvarima neće ni razgovarati. Ako je postojeći sustav neodrživ, o tome treba početi razgovarati i tražiti koje su druge opcije. Kao i što to znači za građane. Zasad ne postoji politička hrabrost za otvaranje ovih pitanja, ali jednom će ga trebati otvoriti“, zaključuje.
Foto: Osijek031.com/Ilustracija