Pišući o zbivanjima u
kazalištu i dramskoj književnosti unatrag 30-ak godina,
Krležini se dani okreću suvremenosti - na jutrošnjem je otvorenju znanstvenoga skupa 3
5. Krležinih dana istaknuo akademik
Boris Senker, o.d. predsjednika
Organizacijskog odbora teatrološko-kazališne manifestacije, koja se u Osijeku održava od 5. do 8. prosinca.
Peti je to puta da o ovoj temi progovaraju iz znanstvene perspektive, a to je, ocijenio je akad. Senker, vrlo hrabar potez.
-
Nekoć nije bilo pristojno progovarati o živućim autorima. Ovim potezom riskiramo pogriješiti, uraniti – dodao je Boris Senker, napominjući da je cijelo društvo, ne samo kulturu, književnost, kazalište prije nekoliko godina pogodila pandemija, koja je poput „kuge“
zatvorila kazališta, što se uistinu nije dugo dogodilo. Tomu treba dodati i potres u Zagrebu, a o svemu će tomu na Danima govoriti za koju godinu.
Pozdravivši nazočnu državnu tajnicu
Draženu Vrselju, predstavnicu ministrice
Nine Obuljen Koržinek i Ministarstva kulture i medija RH, kao pokrovitelja, intendanta HNK-a u Osijeku
Vladimira Hama, kao utemeljitelja, te prof. dr. sc.
Ivana Trojana, dekana Filozofskog fakulteta u Osijeku kao suutemeljitelja i domaćina, Boris je Senker prenio sudionicima, gostima i studentima pozdrave akad.
Velimira Neidhardta, predsjednika HAZU-a, te akademkinje
Dubravke Oraić-Tolić, predsjednice Razreda za književnost HAZU-a.
-
Čestitam HNK-u u Osijeku na izvrsnoj predstavi Sokol ga nije volio, koja je sinoć izvedena i koju namjerno nisam htio pogledati u Zagrebu, nego ovdje gdje i pripada – rekao je akad. Senker.
Da su Krležini dani tijekom gotovo četiri desetljeća održavanja
doživljavali i proživljavali krize i prijelomne trenutke, no uvijek su dobro iskorišteni kao prilike, istaknula je u svom pozdravnom govoru državna tajnica Dražena Vrselja. U hrvatskoj se dramskoj književnosti i kazalištu događaju nove interdisciplinarne i umjetničke prakse i platforme, što je tajnica Vrselja ocijenila iznimno pozitivnim s aspekta razvitka Osijeka
gospodarski i kulturno.
Vedro i veselo dobro je jutro svima poželio intendant Ham, istaknuvši da Dani žive i uz prijateljski i partnerski odnos
HNK-a i FFOS-a, uz neizostavno nadgledanje HAZU-a, bez čega manifestacija ne bi bila kakva jest već 35. put.
Raduje ga vidjeti i svjedočiti
veselju gostiju u svezi dolaska na Dane, jer se iza znanstvenog dijela i kazališne smotre, negdje „na margini“ kriju i ne manje bitna prijateljstva i umrežavanja iz kojih se rađaju nove ideje i realiziraju projekti. Zahvalio je Vladimir Ham Ministarstvu medija i kulture na financijskoj i logističkoj potpori, najavivši ujedno i polaganje vijenca na spomenik Miroslavu Krleži u Parku kralja Držislava, ali i predstavljanja teatroloških izdanja u poslijepodnevnim satima u svečanom foajeu HNK-a. Svakako središnje je izdanje zbornik prošlogodišnjih Dana, koji, kako je rekla prof. dr. sc.
Kristina Peternai Andrić, donosi 27 znanstvenih radova, te priloge koji dokumentiraju zbivanja u sklopu manifestacije.
Najveću prednost ovoga izdanja Dana u hrabrosti odabira teme vidi i dekan FFOS-a, prof. dr. sc.
Ivan Trojan, uvjeren da je upravo to privuklo studente, kao i pozitivno okružje. Raritet je što Krležini dani na jednom mjestu okupljaju dva imena s vrha nacionalne suvremene dramske književnosti, misleći pri tom na
Tomislava Zajeca i Davora Špišića, te tridesetak istaknutih hrvatskih teatrologa, kazališnih kritičara i povjesničara kazališta i književnosti te kazališnih praktičara koji će o tom progovarati i pisati.
-
Ne ćemo se pri tom uvlačiti u hermetičnost, ne ćemo čekati tri-četiri desetljeća da bismo progovorili o aktualnostima – zaključio je dekan Trojan, zahvalivši studentima na dolasku.
Od 5. do 8. prosinca 35. Krležini dani u Osijeku
objedinjuje znanstveni skup, smotru kazališnih predstava, izložbe i predstavljanja teatroloških izdanja, a zajednički ih organiziraju Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, HNK u Osijeku i Filozofski fakultet u Osijeku.
Dani su sinoć počeli otvorenjem izložbe
Dušana Gačića Robovi. Zemlja je zvijezda te izvedbom predstave
Sokol ga nije volio HNK-a u Osijeku i Gradskoga dramskog kazališta Gavella, Zagreb, a u sklopu Dana večeras slijedi predstava
Vidi kako Lokrum pere zube u koprodukciji Kazališta
Marina Držića i Dubrovačkih ljetnih igara te sutra predstava
Žena himna Teatra Fort Forno (Bale) u koprodukciji s Istarskim narodnim kazalištem – Gradskim kazalištem Pula, Hrvatskim narodnim kazalištem u Mostaru i Udrugom Intermezzo (Sarajevo).
Ovogodišnji znanstveni skup „
bavi se proučavanjem hrvatske dramske književnosti i kazališta u drugom desetljeću 21. stoljeća, tijekom kojega u hrvatskome društvu i u hrvatskoj kazališnoj umjetnosti dolazi do značajnih promjena – stasa novi naraštaj dramskih autora koji obilježava posljednjih dvadesetak godina dramske književnosti i kazališta, utemeljuju se mnoga nova privatna kazališta i nezavisne umjetničke skupine i platforme te se kazališni život postupno sve više internacionalizira“ – piše na svojoj mrežnoj stranici HAZU.
Tekst i foto: Narcisa Vekić/HNK u Osijeku
Nebitno
