s O rodu i jeziku na Filozofskom fakultetu [1/1]
Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama



O rodu i jeziku na Filozofskom fakultetu

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Redakcija 031
Offline
Avatar

Ukupno postova: 65290
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 01.12.2020. 11:46 
Naslov:  O rodu i jeziku na Filozofskom fakultetu
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

U četvrtak, 26. studenog 2020., na Filozofskom fakultetu Osijek doc. dr. sc. Anita Dremel održala je drugo predavanje u sklopu devetog ciklusa Otvorenog četvrtka. Unatoč iznimnim pandemijskim okolnostima, predavanje je bilo solidno popraćeno, pri čemu su svi zainteresirani izlaganje mogli pratiti i putem YouTubea.

Na samom početku predavanja Anita Dremel, inače profesorica na Katedri za sociologiju osječkog Filozofskog fakulteta, okupljenima je postavila niz pitanja. Primjerice, kako govore muškarci, a kako žene? Tko više prekida, a tko više govori? Tko uvodi nove teme u razgovor? Tko postavlja pitanja? Tko iskazuje više potpore i razumijevanja?

U nastavku predavanja analizirano je nekoliko različitih pristupa istraživanju odnosa roda i jezika, poput onog koji naglasak stavlja na parole (istražuje rodne razlike u upotrebi jezika uz otkrivanje muške dominacije u jezičnim oblicima i reevaluaciju jezične razlike kao kulturne razlike), zatim onog koji se koncentrira na langue (istražuje rodnu pristranost u jeziku kao apstraktnom sustavu, gramatičke upotrebe koje su ženu učinile nevidljivom, poput generičke muške zamjenice ili leksema koji su ženu predstavljali na trivijalan, stereotipan ili degradirajući način) pa sve do takozvanih diskurzivnih pristupa. U potonjima se od 1990-ih kritizira reprezentacija maskulinosti i femininosti kao binarnosti, prije svega jer to umanjuje važnost konteksta te unutargrupnih razlika, kao i međugrupnih preklapanja.

Anita Dremel podsjetila je da se kritici podvrgava ideja da je način na koji muškarci i žene govore određen upravo time jesu li oni muškarci ili žene, čime se rod izjednačuje sa spolom i postaje prigodna nezavisna sociolingvistička varijabla, poput primjerice dobi. Takav pristup implicira fiksnost i zadanost rodnog identiteta i ne ostavlja mjesta za ljudsku aktivnost. Izlagačica je upozorila na važnost konteksta i „situiranosti“ u proizvodnji i interpretaciji značenja. Pritom je rod sagledan kao potencijalno mjesto borbe i otpora te rodni identitet kao određen jezikom. Naglašeno je da je za diskurzivni pristup istraživanju roda važno razumjeti kako se ono što znači biti muškarac ili žena mijenja od generacije do generacije, ali i među različitim rasnim, etničkim ili klasnim grupama. U konačnici, tijekom izlaganja pažnja je posvećena i raspravama između biologističkih i konstrukcionističkih pristupa interakciji roda, jezika i moći u sociologiji jezika i sociolingvistici.




Tekst i foto: Luka Pejić, suvoditelj Otvorenog četvrtka

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: