Prljava vodena bujica procesom postaje čisti potok tako da na dnu odvodnog kanala kojim se voda vraća u Savu rastu alge i plivaju ribe
Kako izgleda i miriše mjesto na kojem se slijevaju fekalije 700 tisuća građana Zagreba, ponajbolje zna Zlatko Maltarić. U njegovu je opisu posla svakodnevna briga oko glavnog dovodnog kanala otpadnih voda kojim se slijevaju kondomi, kuhinjske krpe, higijenski ulošci, različiti građevinski materijali i poneki frižider.
- Sad je još i dobro jer je kanal kojim se slijevaju otpadne vode zatvoren, pa se u njega ne može bacati bilo što. No dok je bio otvoren, tu je bilo svega. Vrhunac je bio kad je prije nekoliko godina iz kanala dizalica koja izvlači krupni otpad izvukla leš. A na mirise se s vremenom naviknete - priča Zlatko, dok obilazimo 250 milijuna eura vrijedan pročistač otpadnih voda u Resniku i s nelagodom uočavamo mrtvog štakora u komori s rešetkama za odstranjivanje otpada. Zbog ovih i sličnih detalja iz njegova posla Zlatko se stalno mora boriti s predrasudama i odnjegovanim nosnicama.
- Uglavnom svi prije nego što dođu misle da mi ovdje plivamo u prljavštini, no to nije ni blizu istini - kaže Zlatko o svom omiljenom pogonu. A on se prostire na 115 hektara površine, što odgovara veličini Travnog, Zapruđa, Utrina i Sopota zajedno. Iako je zapravo riječ o probavnom traktu grada, mehanizam pročišćavanja voda toliko je usavršen i moderniziran da cijeli pročistač prije podsjeća na veliku ljekarnu nego na filter kroz koji prolazi gradski otpad.
Cijeli je postupak, koji obuhvaća pročišćavanje vode od grubog otpada, odvajanje masti i pijeska iz vode, taloženje mulja i njegovo deponiranje, potpuno automatiziran i njime se upravlja računalima. No pravi “rudarski” posao odrađuju bakterije u biobazenima koje se hrane štetnim organskim tvarima u vodi, objašnjava kemičarka Nikolina Gradečak, koja radi u laboratoriju na pročistaču.
Rezultat cijelog procesa je voda toliko čista da na dnu odvodnog kanala kojim se vraća natrag u Savu rastu alge i plivaju ribe. I ne samo to. - Mulj koji se nataloži čuvamo u digestorima gdje on truli na temperaturi od 37 stupnjeva Celzijevih. U tom procesu oslobađa se, među ostalim, metan koji putem posebnih generatora pretvaramo u električnu energiju snage 2,5 megavata, što je više nego dovoljno za naše potrebe - kaže Andrija Oštrić, voditelj pogona.
Pročistač je otvoren prije dvije godine, a radi toliko uspješno da bi uskoro mogao postati i edukacijski centar za buduće pogone tog tipa. - Još kad bi se sagradila i spalionica, onda mulj ne bismo morali deponirati, nego spaljivati i time bi cijeli proces bio zaokružen - zaključuje direktor Zijah Mahmutspahić.
Osim rada i razonoda
Čitav pogon za pročiščavanje otpadnih voda izgleda impresivno i podsjeća na korporativno sjedište. U zgradu se ulazi s magnetnom karticom, a osim pogon za pročiščavanje otpadnih voda, radnicima su na raspolaganju restoran s pogledom na malo umjetno jezero, igralište za djecu, nogometno igralište, stol za stolni tenis, igralište za odbojku i čak četiri teniska terena za rekreaciju. Radnici u pauzi ipak najčešće zaigraju nogomet, dok direktor Zijah Mahmutspahić priznaje da radije odigra stolni tenis kada uhvati vremena.
Osim rekreacije u pogonu, radnici zajedno sa direktorom odlaze i na razne team buildinge po cijeloj Hrvatskoj, pa su tako nedavno bili i na raftingu.