Ustavni su suci, naime, ukinuli presudu za prodaju droge Puljaninu D. T. s obrazloženjem da je u njezinu donošenju kao članica vijeća pulskog Županijskog suda sudjelovala sutkinja koja je “također bila član vijeća istog suda koje je donijelo rješenje o produljenju pritvora” D. T.-u.
S obzirom da se isto dogodilo i u slučaju Glavaš, da su u vijeću zagrebačkog Županijskog suda koje ga je osudilo na deset godina zatvora sjedili suci koji su ranije odlučivali o pritvoru, više je nego izvjesno da bi Ustavni sud mogao vratiti postupak osječkom ratnom zločincu na početak.
Štoviše, visokopozicionirani pravosudni dužnosnik kaže kako se čini da je Ustavni sud “donio ovakvu odluku da bi omogućio rušenje presude protiv Glavaša. Riječ je o sasvim novoj praksi koja nema uporište u našim zakonima”.
Drugim riječima, Ustavni sud smatra da niti jedan član sudskoga vijeća koji sudi nekom optuženiku nije mu ranije smio niti produljiti pritvor.
Povreda postupka
Da je spomenuta odluka Ustavnoga suda probudila nadu u Glavaševu taboru, potvrdio nam je i Ante Madunić, jedan od njegovih odvjetnika. U žalbi na presudu Glavašu Madunić, kao bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, navodi činjenicu da je na glavnoj raspravi sudjelovala “kao sudac - član vijeća Rajka Tomerlin-Almer, iako je ista sudjelovala u donošenju odluke od strane izvanraspravnog vijeća 23. studenoga 2007. godine” kada je odlučeno o produljenju pritvora dvojici Glavaševih suoptuženika.
O žalbi će se prvo izjašnjavati Vrhovni sud na sjednici koja počinje 31. svibnja; ne obori li Vrhovni sud presudu protiv Glavaša, a malo je vjerojatno da hoće, njegovi će se odvjetnici obratiti Ustavnom sudu koji će, bude li se pridržavao vlastitih standarda, slučaj Glavaš vratiti na početak.
Glavaševi odvjetnici ne spominju detalj koji slučaju daje dodatnu bizarnost: primijeni li se dosljedno odluka Ustavnog suda, o žalbi na presudu Glavašu ne bi se smio izjašnjavati ni Vrhovni sud, jer je većina njegovih sudaca u različitim fazama postupka protiv Glavaša i suoptuženika također sudjelovala u donošenju procesnih odluka.
Odluka Ustavnog suda u pulskom slučaju izazvala je priličnu konsternaciju među sucima iz više razloga.
Kao prvo, u Zakonu o kaznenom postupku uopće se ne navodi da sudac koji u nekom predmetu odlučuje o pritvoru ne može kasnije suditi u istom slučaju.
Kao drugo, ustavni se suci pozivaju na presudu Europskog suda u Strasbourgu u predmetu Mežnarić protiv Hrvatske, a koji nema baš neke veze sa slučajem pulskog dilera, pa ni sa slučajem Glavaš.
Slučaj Mežnarić
Sud u Strasbourgu se, naime, bavio predmetom u kojem je o ustavnoj tužbi Zagrepčanina Ivana Mežnarića odlučivalo vijeće Ustavnog suda u kojemu je sjedio bivši odvjetnik njegovih protivnika.
Konačno, ustraje li Ustavni sud na svojemu stavu, u Hrvatskoj bi trebalo ili hitno zaposliti nekoliko stotina sudaca ili zatvoriti većinu sudova, jer, kako nam je rekao sugovornik iz pravosuđa, samo bi se sudovi u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku mogli pokušati organizirati tako da suci koji odlučuju o pritvoru kasnije ne sude u tim predmetima.
Početkom devedesetih, skupina pripadnika Hrvatske vojske ubila je obitelj Zec, Zagrepčane srpske nacionalnosti. Zločin su priznali, ali su oslobođeni zbog proceduralnog propusta – ispitani su bez prisustva odvjetnika.
Hrvatska, čini se, ne namjerava propustiti još jednu priliku da se osramoti, te insceniranjem proceduralne greške u režiji onih koji bi trebali čuvati Ustav, iskoristi pravnu proceduru kao sredstvo za brisanje grijeha svojih zločinaca.
VLADIMIR MATIJANIĆ
FOTO: DAMJAN TADIĆ / CROPIX
Mrčela: Nema dovoljno sudaca
Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Udruge hrvatskih sudaca i sudac Vrhovnog suda, kaže kako uvažava stav Ustavnog suda i ne želi ulaziti u meritum njegove odluke, niti je komentirati, ali “ona otvara pitanje djelotvornog postupanja velike većine sudova kod nas, s obzirom na broj sudaca. Dopuštam mogućnost da će negdje biti moguće organizirati rad, ali postoje mnogi sudovi s manjim brojem sudaca na kojima će to biti nemoguće organizirati”, kaže Mrčela, te podsjeća da, primjerice, na prvom stupnju splitskog Županijskog suda radi šest sudaca: “ako ih troje odlučuje o pritvoru, troje moraju raditi na raspravi. Što će biti kada je netko od njih na bolovanju ili godišnjem?”
Horvatović: Zatečen sam
Željko Horvatović, sudac zagrebačkog Županijskog suda i predsjednik vijeća koje je osudilo Glavaša kaže da ga je “zatekla odluka Ustavnoga suda. To bi moglo dovesti do kolapsa, jer u složenijim predmetima sudjeluje veliki broja sudaca koji odlučuju o pritvoru i nizu drugih procesnih radnji, pa će biti teško naći dovoljno sudaca koji će suditi”, naglašava Horvatović.