#18:
Re: Nagodinu počinje gradnja Islamskog centra uz Bikaru vrijednog 4 milijuna eura?
Autor:
Vilenjak
Postano:
04.08.2011. 10:37
dvije-tri crtice o nekadašnjem Osijeku i nekadašnjim Osječanima...
Prema popisu iz 1579. godine u Osijeku je živjelo ukupno oko 4 000 žitelja. Sudeći prema imenima malobrojnih osječkih kršćana, oni su bili većinom Madžari. Muslimani u varoši bijahu nositelji sveukupne privrede. Među njima bilo je 27 trgovaca, 18 kolara i prijevoznika, 9 lađara, 7 zidara i klesara, 5 papučara, 3 krojača, 3 sapunara, 3 potkivača, 3 brijača, a po dvojica su bili sedlari, čižmari, gajtanari, grebenari vune, svjećari, mesari i slastičari.
U čitavom Osijeku bile su 1579. godine 292 naseljene kuće, od kojih su u njih 233 živjeli muslimani, a u 59 kršćani. U kršćanskoj mahali osječkoga podgrađa kao vlasnici kuća popisani su: Imre sin Kolvara, Mutar Pavlov, Mihalj Pavlov, Soč Martinoš, Soč Paur, Džakov Đurađ, Tot Paur, Minča Paur, Ištvan Mikloš, Matijaš Mihalj, Ivko Kosas, Tot Mali, Hodoš Laslo, Kovač Elzet, Ivanuš Ivaniš, Varga Ištvan, Monka Jakob, Tot Lorenz, Ban Bakanj, Kobeleš Baći, Soč Andrijaš, Mutar Tomaš, Farkaš Birket, Matijaš Imruš, Palfi Mikloš i Pal Jakob.
Od katoličkog vizitatora Bartola Kašića iz 1612. godine postoji zanimljiv opis osječkoga sajma koji se održavao svake godine na Jurjevdan. Za taj sajam načinilo se u palanci provizorno naselje od dasaka gdje se osam dana bez prestanka sajmovalo. Prema izvješću Petra Masarechija iz 1624. godine, u Osijeku je bilo svega sedam katolika koji su govorili ilirski i isto toliko kalvina koji su govorili madžarski. U opisu turskog Osijeka Evlije Čelebije ima također zanimljivih pojedinosti. Osijek se sastojao od Tvrđave, Varoši opasane zidom i vanjske palanke s panađurom (sajmištem). U Varoši i palanci bilo je šest hanova, jedan karavan-saraj i više od 200 trgovačkih radnji. Osim toga, u Varoši je postojalo nekoliko škola, bogato opremljenih džamija, četiri derviš-tekije, zatim javna kupaonica, sudnica, skladište hrane i municije, i još nekoliko objekata javne namjene. Većinu takvih objekata dali su podići Kasim-paša i Mustafa-paša.
* izvori/literatura: Mažuran I., Srednjovjekovni i turski Osijek, Školska knjiga, Zagreb, 1994. - Fermendžin E., Acta Bosnae, JAZU, Zagreb, 1892. - Draganović K., Izvješće apostolskog vizitatora Petra Masarechija o prilikama katol. naroda u Bugarskoj, Srbiji, Srijemu, Slavoniji i Bosni g. 1623. i 1624., tiskara Nadbiskupije, Zagreb, 1937. - Čelebija E., Putopis II, (preveo Hazim Šabanović) Svjetlost, Sarajevo, 1957.
|