#30:
Re: Kome se ne sviđa hrana u vrtiću, neka jede kod kuće!
Autor:
Yoanna35
Postano:
22.11.2010. 21:17
g.Brick Top "donekle i kvalificirane voditi brigu o jelovnicima i normativima" ova rečenica govori sve..pa zašto bi to radila donekle kvalificirana medicinska pardon viša sestra ..kad postoje nutricionisti na birou...???
zašto bi isto tako neka viša medicinska sestra u medicinskoj školi radila par sati tjedno ..predavala prehranu kad to mogu raditi preh.inžinjeri koji su u tome prvi...naravno uz položenu PPI razliku..pa zato što od toga ravnateljica ima koristi...eto radije je dala posao nekome tko ga već ima pa mu je to honorar nego netkome tko posao uopće nema.
Glede zdravstvene edukacije i klope u vrtiću, strašno je važno da klinci od početka pokupe prave okuse,umjetni im tada neće biti fini, isto tako naše generacije su mogle živjeti na tu i tamo kojoj coca-coli, štapićima, kifli jer nije bilo ni adtiva, ni poboljšivača okusa, cijela jedan fantastična meisija izvana je napravljena na temu glutaminske kiseline koja se nalazi u većini pojačivaća okusa..koj ima funkciju utjecaja na mozak, koja ajmo laički reći šalje potpuno krive signale tijelu, tako da osoba nakon što jede hranu prepunu glutamiske kiseline osjeti ponovnu glad nakon samo pola sta i rezultat opet se jede, pa sve prehrambene industrije u svijetu žive od toga, prejedanje, glad koja je nepostojeća, pa labozi razvoja proizvoda se samo time bave kako dobiti proizvod kojeg ćeš htjeti jesti još, još još.... evo dat ću vam primjer za kruh..prema pravilniku o kličini brašna utrošenoj u neki proizvod ima tablica, u kruhu od 1500g smije najviše biti 1100 g brašna, ostalo znači 400g su aditivi, sam pravilnik kojim je definirano brašno kao proizvod dobiven meljavom ...žitarica je dopunjem s opcijom da se brašnom zovu i svi ostali dodaci, smjese u kojima mora biti najmanje 10g brašna...od žitarica...
Dakle radi se o tome da ono sve što je proizvedeno industrijski, pekarski, na veliko je sad prepuno svačeg što nije bilo u vrijeme prija rata..i zato su nam klinci takvi kakvi jese, e sad naravno da je ideal organska proizvodnja i prehrana, ali treba ići na ono što je većini ljudi dostupno..po prihvatljivoj cijeni, zato je klincima kad idu na neki sport puno bolje u đep strpati komad čokolade, orašaste plodove, grožđice, smokve, suhe šljive nego im dati 10 kn za colu i buhtlu od čokolade, bolje im je kuhati što više žitarica nego im dati lovu za picu, bolje je da uvijek pored sebe imaju nasječenog voća, nego da u ormaru nađu kutiju keksa, bolje je kruh raditi dom( tko si to vremneski može dozvoliti) nego kupovat ovo što je na tržištu, bolej je posjedt sve kako su kuhale naše bake, nego gotovo i polugotovo, đem od doma vrije 6 puta više nego kupovni, kao i kiseli krastavci, kupus, paprika nego ono što je industrijsko jer indsutrija nema vremna čekati fermentaciju , ona ju ubrzava, svakakvim kemijskim supstancama.
|