#3: Autor: Leteci mungos,
Postano: 02.12.2010. 12:48
W.M. Felt je napisao/la: ›
Nisam shvatio što misliš pod "okrugli stol". Da li je negdje bio takav stol, o propasti Hrvatske, ili bi ga mi ovdje trebali upriličiti komentarima?
|
Ne znam kako se skup doista zvao. Iz onoga sto sam citao, naziv koji sam mu dao je prikladniji od sluzbenog naziva.
Citat: ›
Kakav je to software koji ovisi o tome da li će ga kupiti hrvatska Vlada? Loš.
|
Za softver ne vrijede neka pravila koja vrijede za neku drugu robu. Daleko je vise radno intenzivan (gotovo u potpunosti) i nije stalan poput cigle. Da bi se postigla odredjena kvaliteta potrebno je uloziti inicijalna sredstva u rad, ali i nakon toga se on stalno nadogradjuje i mijenja.
Tvoja razmisljanje je izuzetno kratkovidno. Polar je ulozio inicijalni kapital i razvio proizvod. Da ga je drzava kupovala, danas bi sigurno trosak po licenci bio manji nego za MS Office, koji i inace ima kretensku politiku cijena. Takodjer, treba znati da uvrijeme Polar Officea nije bilo puno besplatnih alternativa Officeu.
Dakle, drzava danas placa skupe licence i korist imaju jedino trgovci. Da je umjesto toga odlucila uloziti novac u hrvatski proizvod, cak i uz istu cijenu licence imali bismo bolju situaciju jer bi od tih novaca zivjeli programeri u Hrvatskoj.
Naravno, postojala je i besplatna alternativa. Zasto se drzava odlucila za skupe licence umjesto tih besplatnih alternativa (koje zadovoljavaju 99,9% potreba svih uredskih djelatnika po svim drzavnim i tijelima lokalnih uprava) - well, odgovor na to pitanje se mozda krije na necijem bankovnom racunu.
Citat: ›
To je ideja građevinaraca - treba trošiti novce poreznih obveznika da bi nešto raslo i profitiralo.
|
Usporedba ne stoji. Drzava ceste i mostove moze i ne mora graditi. "Uredske alate" mora imati, odnosno mora izabrati jedan od modela.
Citat: ›
Ako je nešto u današnje vrijeme lako promovirati, i razviti bez da se posluje sa državom, to je software.
|
Ovo je istina, ali opet se vracamo na proslu recenicu - drzava mora imati nekakav "uredski alat". Mogla je birati izmedju najmanje tri modela:
- kupiti strano s hrpom nepotrebnih i neprilagodjenih featurea
- kupiti domace prilagodjeno trzistu i uz sigurnost da ce podrska uvijek postojati bas za domace trziste (a ne da se lokalizirane verzije cekaju godinama, a i tada isporucene polovicno)
- uzeti strano i besplatno
Uostalom, koliko vidim, taj Polar ima stranicu na engleskom, sto vjerojatno znaci da im je fokus na strano trziste.
Polar sam uzeo samo za primjer, mozda je bilo jos slicnog softwarea. No, i to je samo vrh ledenog brijega. Na trizistu ERP-ova je jos ludje. Placaju se stotine milijuna kuna za implementaciju rjesenja koja "supermocna", koja u konacnici imaju jednako gresaka, ali je implementacija trajala i kostala 10 puta dulje i vise. Itd, itd... Da ne spominjem sada neke konkretne grane, poput bankarstva, gdje se bankama uvaljuju rjesenja koja su u potpunosti neprilagodjeni za domace trziste (specificnosti platnog prometa, knjigovodstva i sl.)
No, valjda je s ovom krizom i proslo prosipanje novaca na sarena obecanja.
Citat: ›
Meni se čini da hrvatskog softwarea nema iz istog razloga iz kojeg nemamo ni druge proizvode - malo se ljudi bavi proizvodnjom, nemamo adekvatno obrazovanje, komunistički mentalitet, poslovna bezidejnost, nesklonost rizicima.
|
Naveo si dobre razloge zasto ga nema "vise", ali postoji podosta proizvodjaca softwarea, cak i u Osijeku koji rade za vanka. Naravno, s drzavom rade samo izabrani, a u drzavi oni koji moraju (i zbog toga uglavnom zivotare zbog poslovne nekulture).
|