#93: Autor: 031maja,
Postano: 22.03.2008. 21:41
a i ne bi bilo fer da ne stavim jednu navijačke tematike ...
1-9-8-8, četiri su čarobna broja,
te godine, nastala je ljubav moja.
Pojavila se sasvim tiho
U žamoru Drave što teče
A ni slutio nije ni`ko
Da ljubavi nam nema veće..
Gradski vrt postao je hram
Molilo se za naš klub
Nije tada bilo sram
„Osijek!“ glasno da odjekne svud.
Ubrzo stigla i devedes`prva,
Pa krenuše momci iz KOHORTE-garde,
Da obrane Osijek, dom, al tad´
Zadnje su riječi sa usana pale – ne daj se, Nepokoreni grade!
Iz krvi na suhoj zemlji slavonskoj,
Kao cvijet iz puste zemlje kad klije,
Na mjestu presušenog mora panonskog
Nova generacija rođena bje.
Udružiše snagu osječki „oci“
Da ljubav pravu u srca usade
Iz dječaka malog kad izraste momak
U srcu KOHORTU da nositi znade.
Rađala se potiho ta ljubav u nama
Pojavila se sasvim tiho
U žamoru Drave što teče
A ni slutio nije niko, da ljubavi nam nema veće.
Došao je tren koji mnogi su čekali,
Njemu oduvijek svi se nadali,
U njega zauvijek svi su vjerovali,
Zajedno ga napokon – ostvarili.
Nakon 20 godina, rame uz rame, napokon,
Na istoku stoje stariji i mladi,
Gledaju jedni druge zahvalno,
Jedni puno su primili – drugi puno su dali.
Nakon 20 godina, sad pale se reflektori,
Sjaje nekim posebnim sjajem,
Pjevamo složno vjerni i neumorni,
Gledaju nas s neba oni koji za to život su dali.
Nakon 20 godina, baklja se pali,
Kao simbol vječne časti, vjernosti, ljubavi
Neka vječno u srcima vatra gori
Da ljubav ta nikad s ne zaboravi.
Nakon 20 godina,još gunđaju neki:
„sve su to same propalice, vandali“,
A ne znaju oni za naš zakon sveti,
Da mi za njih i život bi dali.
Nakon 20 godina, ako mogu neka mrze
Ono jedino što u životu smisao ima,
Al` nek pregrizu svoje jezike brze
Kad pričaju loše o ljubavi što sveta nam je svima.
Nakon 20 godina, grla pjevaju neke pjesme nove
Ali melodija zauvijek u srcu je ista,
KOHORTA i OSIJEK ljubavi su ove,
Bez njih ne možemo – ko ni slikar bez kista.
Nakon 20 godina, krv na istoku zavrije,
A u očima - zabljesne sjaj,
Kad OSIJEK za nas, gol zabije,
Iz sjećanja ne blijedi trenutak taj.
Nakon 20 godina, ma više ništa nam ne mogu,
Najteže je sada iza nas,
Ponosito, s bijelo-plavim barakom, nogu pred nogu,
Zajednički koračamo – jedni smo drugima spas.
Čast, ponos, hrabrost, zajedništvo,
Imamo sve to,
Teško će tko drugi shvatiti,
KOHORTA – ime sveto, ime je znamenito.
Nakon 20 godina, u srcima još je ta ljubav tvrda kao čelik,
I nje se nikada odreći nećemo,
Makar postala olovni teret velik,
Tu ljubav u srcu – do groba nosit ćemo.
Prije samo 20 godina,
Pojavila se sasvim tiho,
U žamoru Drave što teče
Da ni slutio nije ni`ko ...
A vidite nas sad.
|