#75: Re: Presuda generalima [Gotovina, Čermak, Markač] [Haag] Autor: Vilenjak,
Postano: 07.06.2011. 0:41
Brick Top je napisao/la ( Pogledaj post): ›
A za ovo spominjanje Pape na ovoj temi i u ovom kontekstu
|
pazi bogati, on smije lazno do Neba zavapiti o "nepostojanju optuznice za Skabrnju", a Vilenjak ne smije spomeniti Papu? i sto jos, po tebi, nije dolicno ovom "uznositom topicu"? Bozja zapovijed "Ne ubij!", mozda? Isusove rijeci "Caru carevo, a Bogu bozje"? predmnijevam, uskrsnja dilema rvackog zeke "svi smo mi bojovnik Baraba! - svi smo mi Isus!" takodjer ne dolazi u obzir?
cuj, predlozi onda moderaciji da iznad uvodnog posta okaci napomenu: hrvatskim katolicima koji brane dignitet Domovinskog rata zabranjeno je misliti na Bozje zapovijedi i Isusova djela dok traje ova raspra.
Brick Top je napisao/la ( Pogledaj post): ›
Možeš se ti pjenit koliko hoćeš i stavljat moje rečenice u koji god kontekst tebi paše, no to neće nikako anulirati njihovu istinitost i točnost.
|
jest, jest, ja sam uhvaćen u laganju / ja se pjenim. moj grijeh, moj grijeh, moj preveliki grijeh...
Brick Top je napisao/la ( Pogledaj post): ›
Ovdje priznajem, stvarno ne znam što mi tu želiš dokazati, tj. na što želiš ukazati, a da se ne poklapa s mojom rečenicom da je za 40-ak mrtvih Srba (koliko je tužiteljstvo, po ocjeni suda, uspjelo dokazati) odgovoran Gotovina, Markač, najviši državni vrh tog vremena pa onda istom logikom i kompletna vojska koja je sudjelovala u Oluji.
|
tuziteljstvu nije bio cilj dokazati svaki pojedinacni zlocin umorstva, vec ono sto su naveli u optuznici -> zajednicki zlocinacki pothvat / trajno uklanjanje srpskog stanovnistva. vidim, i uz najbolju volju, tebi to nikako nije jasno. ali zasto onda ne zamolis nekog advokata da ti pojasni kako sudski procesi funkcioniraju? otkad je to moja duznost?
Brick Top je napisao/la ( Pogledaj post): ›
ja sam već jednom stavio link na presude hrvatskog pravosuđa za zločine vezane za Oluju (i Bljesak)
|
mislis na ovaj post?
dakle, postavljen 31. 08. 2010.
Brick Top je napisao/la ( Pogledaj post): ›
a za 40-ak mrtvih u Oluji
|
Brick Top je napisao/la ( Pogledaj post): ›
http://members.fortunecity.com/kegla/kaznena-djela.html
|
to sto drugi put navodis isti politikantski dopis vusranog ministarstva pravosudja kao navodni dokaz procesuiranih zlocina govori samo koliko ti povrsno pristupas problemu o kojem zelis diskutirati. guras na silu / dreku / osajdareno domoljublje, i onda bijesnis sto takve tehnike ne prolaze u argumentiranoj diskusiji. proslo je skoro godinu dana otkad si prvi put postavio taj tekst -> i jos ga nisi proanalizirao? jesi li potrazio u njemu imena i prezimena onih tvojih 40-ak mrtvih? imena i prezimena njihovih ubojica? visine sudskih kazni? naravno da nisi. ti si bio toliko impresioniran cinjenicom da je uopce bilo ko / za bilo sta procesuiran (vid broojki, jebooteee!), pa si sasvim zaboravio "te sitnice". srecom, postoje neki građani / neke nevladine udruge u Hrvatskoj koje se ne bave ljudskim pravima da bi izlajali svoje frustrirano hrvatstvo ili ugrozeno srpstvo, vec zbog -> ljudskih prava. i onda dobijes iste podatke, samo prikazane na malkic realniji nacin:
Skriveno:
- U vrijeme trajanja vojno redarstvene akcije „Oluja“ 6. kolovoza 1995. u mjestu Golubić kraj Knina ubijeno je najmanje 10 civila. Zločini nisu procesuirani.
- Ubojstva najmanje petoro civila u Mokrom Polju (Knin) započela su 6. kolovoza tijekom akcije „Oluja“ i nastavila se nakon završetka vojnog djelovanja. Zločini nisu procesuirani.
- Između 7. i 8. kolovoza 1995. u napadima na izbjegličku kolonu između Gline i Dvora poginulo je nekoliko desetaka civila s područja općina Glina, Topusko, Gvozd i Vojnić. Zločini nisu procesuirani.
- U mjestu Komić (Korenica) 12. kolovoza 1995. ubijeno je devetero civila. Zločini nisu procesuirani.
- 25. kolovoza 1995. u selu Grubori (Knin) ubijeno je šestero civila. Nakon sustavnog prikrivanja zločina, o čemu je pred MKSJ svjedočilo više osoba, ŽDO iz Zagreba podiglo je 15. prosinca 2010. godine optužnicu protiv trojice hrvatskih državljana F. D. (1963.), B. K. (1957.) i I. B. (1973.) zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske.
- Dana 27. kolovoza 1995. godine, oko 16,00 sati u selu Gošić (Kistanje) ubijeno je sedmoro civila. ŽDO iz Zadra podiglo je optužnicu br. KT-83/96 od 13. veljače 1996, ali zbog nedostatka čvrstih dokaza postupak je vraćen u stadij istrage protiv nepoznatih počinitelja.
- Za vrijeme VRA “Oluja”, pa do konca 1995. godine u selu Kijani (Gračac), prema Izvještaju HHO-a registrirano je 14 ubijenih civila, među kojima devet žena. Zločini nisu procesuirani.
- Dana 28. rujna 1995. godine, u selu Varivode (Kistanje) oko 17,00 – 17,30 sati, ubijeno je devetoro civila. Za zločin se sumnjičilo šestoricu pripadnika hrvatskih redarstvenih snaga, no nakon postupka pred Županijskim sudom u Zadru te ponovljenog suđenja na Županijskom sudu u Šibeniku, optuženici su oslobođeni krivnje, čime je istraga vraćena na početak, protiv nepoznatih počinitelja. Ni osam godina nakon završenog postupka pred šibenskim sudom nema novih saznanja te progona počinitelja tog zločina.
...
ili vezano samo za ovaj posljednji slucaj (sela Varivode i Gosici), za koji DORH-ovi muljatori navode, a ti (dvaput) uznosito citiras:
Brick Top DORH je napisao/la ( Pogledaj post): ›
Za kaznena djela ubojstava sljedećih osoba otkriveni su počinitelji te su vođeni kazneni postupci:
- Ubojstvo 7 civilnih osoba 27.8.1995. u mjestu Gosići
- Ubojstvo 9 osoba 28.9.1995. u mjestu Varivode
|
u realnosti izgleda ovako:
Skriveno:
Kronologija kaznenog progona
Na Županijskom sudu u Zadru provedeno je suđenje protiv šestorice optuženika Nikole Rašića Ivana Jakovljevića, Pere Perkovića, Ivice Petrića Zlatka Ladovića i Nediljka Mijića
1
, zbog kaznenog djela teškog ubojstva iz koristoljublja. Uslijedila je oslobađajuća presuda za svu šestoricu optuženika.
Vrhovni sud Republike Hrvatske
2
(na čelu mu je tada bio Milan Vuković) prihvatio je žalbu županijskog državnog odvjetnika te ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet vartio na ponovno suđenje, procijenivši da je "optužnica bila nedovoljno određena u odnosu na pojedinačne postupke svakog od optuženih", a ponovljeni postupak provodio se pred Županijskim sudom u Šibeniku, gotovo pet godina nakon što je Županisjki sud u Zadru presudio, zato što je u međuvremenu došlo do promjene županijskih granica pa je slučaj podpao pod mjesnu nadležnost šibenskog Županijskog suda. Ponovljeni postupak započeo je 16. siječnja 2001. vijećem je predsjedavao sudac Dalibor Dukić.
Optuženici, šestorica tadašnjih djelatnih i razvojačenih pripadnika HV-a — Nikola Rašić, Ivan Jakovljević, Pero Perković, Zlatko Ladović i Nedjeljko Mijić — branili su se sa slobode pred Županijskim sudom u Šibeniku, u ponovljenom postupku, nakon što su devet mjeseci odležali u pritvoru optuženi za ubojstva iz koristoljublja, dok Ivica Petrić i Nikola Rašić izdržavaju zatvorske kazne na koje su pravomoćno osuđeni zbog drugih kaznenih djela (ubojstvo i pokušaj ubojstva, odnosno razbojstva).
1
Branitelji optuženika: Nikola Rašić (odvjetnica Mirela Mandić-Komar), Ivan Jakovljević (branitelj po službenoj dužnosti Vinko Gracin), Pero Perković (branitelj po službenoj dužnosti Ozren Huljev), Ivica Petrić, (odvjetnik Igor Labura), Zlatko Ladović, (odvjetnik po službenoj dužnosti Lino Lešulov) i Nedjeljko Mijić (odvjetnik Vladimir Mihočević). Ivica Petrić i Nikola Rašić dovedeni su iz zatvora, gdje se nalaze na odsluženju kazne za druga nedjela
2
Prvostupanjskom presudom opt. Ivica Petrić osuđen je za kazneno djelo ubojstva Đurđa Čanka (84) u selu Zrmanji, zaseok Potok u kolovozu 1995. On je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest godina. Odlukom VSRH ta je presuda postala pravomoćna. Nikola Rašić bio je osuđen za dva kaznena djela i to razbojstva u pokušaju i ubojstva u pokušaju na štetu Jeke Tanjge (73) u mjestu Očestvo, zaseok Lošići. Odlukom VSRH osuđen je kaznu zatvora u trajanju od 1,6 godina. Optužnik Milenko Hrstić pravomoćno je oslobođen od optužbe koja ga je teretila da je počinio kazneno djelo ubojstva iz bezobzirne osvete, odnosno da je lišio života Đurđa Čanka. Nikola Rašić, Zvonimir Lasan zv. Zorobabel i Ivan Jakovljević pravomoćno su oslobođeni od optužbe da su iz koristoljublja u Očestvu ubili Savu Šolaja. Vrhovni sud RH po žalbi državnog odvjetnika ukinuo je prsudu Županijskog suda u Zadru u djelu u kojem se optuženici Pero Perković, Nikola Rašić, Ivica Petrić i Zlatko Ladović oslobađaju od optužbe da su 28. kolovoza 1995. godine u selu Gošićima, zaseoku Donji Borci iz korisoljublja usmrtili sedam osoba. Isto tako VSRH je prihvatio žalbu zadarskog županijskog državnog odvjetnika, odnosno ukinuo prvostupanjsku presuduŽupanijskog suda u Zadru u djelu u kojem se oslobađaju od optužbe Nikola Rašić, Ivan Jakovljević i Nedeljko Mijić, a oni se terete da su 29. rujna 1995. u selu Varivode kod Kistanja iz koristoljublja ubili devet osoba.
...
Šestorku optužnica tereti za kaznena djela teškog ubojstva iz koristoljublja za koje je predviđena kazna od 8 do 20 godina zatvora. Optužni akt se nije promijenio u odnosu na suđenje koje je provedeno prvi put u Zadru, tvrdio je Željko Žganjer, zastupnik javne optužbe. Prema optužnici, četvorica njih — Pero Perković, Nikola Rašić, Ivica Petrić i Zlatko Ladović — terete se da su 27. kolovoza 1995. godine sudjelovali u ubojstvu civila u selu Gošićima, i to Milke Borak (80), Dušana Borka (56), Kosovke Borak (77), Save Borak (70), Grozdane Borak (70), Vasilja Borka (75) i Marije Borak (81). Spomenuti civili su ubijeni iz vatrenog oružja ispred svojih kuća, a prema optužnici izvršitelji su to učinili iz koristoljublja otuđivanjem vrijednih predmeta i žive stoke.
Druga ubojstva, navodi se u optužnici, izvršena su 28. rujna 1995. u selu Varivodama u općini Kistanje, za koje se terete Nikola Rašić, Ivan Jakovljević i Nedjeljko Mijić. Tom prilikom ubijeno je devet civila, i to Dušan Dukić (59), Špiro Berić (55), Jovo Berić (75), Jovan Berić (56), Radivoj Berić (69), Marija Berić (69), Milka Berić (67), Marko Berić (82) i Mirko Pokrajac (84). Prema optužnici šestorka se osnovano sumnjiči da je izvršila ubojstvo svih 16 civila, inače hrvatskih državljana srpske nacionalnosti.
Epilog
Nakon svestrane i temeljite analize dokaznog materijala i obavljene konzultacije u Državnom odvjetništvu RH, Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku odustaje od optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zadru od 13. veljače 1996. godine protiv Pere Perkovića, Nikole Rašića, Ivice Petrića i Zlatka Ladovića zbog djela teškog ubojstva 16 staraca srpske nacionalnosti počinjenih neposredno nakon »Oluje«. Naime, iskazi pojedinih optuženika nakon privođenja prilikom prvog ispitivanja, naknadno povučeni i promijenjeni, u fazi istrage odnosno glavne rasprave, nikada nisu ni predstavljali izričito, nedvosmisleno i potpuno priznanje kaznenih djela, u ponovljenom su postupku potpuno otklonjeni kao nevjerodostojni i nepouzdani.
3
Šestorica optuženika se tako našla na slobodi, a dvojica optuženih, Pero Perković i Ivan Jakovljević, od države su, zbog bezrazložnog hapšenja i zadržavanja u zatvoru, zatražili odštetu: po 650 tisuća kuna na ime nematerijalne štete koja im je navodno prouzročena. Država je odštetni zahtjev ocijenila utemeljenim, ali ponešto pretjeranim, pa su oštećeni tada najavili da će pravdu potražiti na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Pitamo se što je sa pravdom za obitelji stradalih, ili oni mogu, ukoliko su u međuvremenu protiv RH podigli tužbe za naknadu nematerijalne štete, očekivati samo enormne parnične troškove koje će kao što i recentni slučaj Jovana Berića pokazuje, morati nadoknaditi državi.
Dopis ŽS Šibenik:
24.09.2009. – Zahtjev za preslik dokumentacije
21.10.2009. – Precizirani zahtjev za preslik dokumentacije
3
Saslušani svjedoci ukazali su na drugi broj počinitelja i posve drugi način počinjenja djela, ili su, pak, potvrdili alibi optuženika. Provedenim balističkim vještačenjem nije utvrđeno da su čahure nađene na mjestu usmrćenja ispaljene iz oružja oduzetog od optuženika, a što je posebno važno, rekonstrukcijom događaja utvrđeno je da su počinitelji svoje žrtve u Gošiću i Varivodama usmrćivali hicima iz blizine, što su pojedini optuženici priznali u prvom istražnom postupku – no istraga u ponovljenom postupku na Županijskom sudu u Šibeniku pokazala je da to ne odgovara stvarnom stanju na terenu. Zbog svega toga, a u nedostatku bilo kakvih drugih činjenica i dokaza na temelju kojih bi se razborito i uvjerljivo moglo govoriti o kaznenoj odgovornosti optuženika odustalo se od optužnica, kazao je Željko Žganjer. On je dodao da se optužnica u Zadru bitno temeljila na prvim iskazima pojedinih optuženika, no u daljnjem postupku u Šibeniku, gdje su predočeni i neki drugi dokazi, utvrđeno je sasvim suprotno. Pojedini optuženi kasnije su mijenjali svoje prvobitne iskaze tvrdeći da čak nisu ni bili u Varivodama i Gošiću u vrijeme kada su ubijeni civili, a svjedoci su govorili o maskiranim osobama i drugim vozilima koja su viđena u tim selima.
Documenta.hr
|