Osijek031.com :: Osijek031.com - Osijek 031 online - novosti - vijesti - najave - forum - portal - osjecki

Započela kampanja "Milijun potpisa za REKOM"
Utorak, 26. travanj 2011.

Danas, 26. travnja 2011. na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, kao i u Sarajevu, Ljubljani, Beogradu, Banja Luci, Prištini, Skopju i Podgorici, započela je do sada najveća regionalna kampanja, tijekom koje će se prikupljati milijun potpisa podrške za osnivanje REKOM-a, Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim od 1991. do 2001. na prostoru nekadašnje SFRJ.

U istovremenoj akciji u osam gradova regije sudjelovao je veliki broj volontera i volonterki, dok će tisuće mladih biti nositelji kampanje prikupljanja potpisa koju će koordinirati Inicijativa mladih za ljudska prava, a koja će u svim zemljama nasljednicama SFRJ trajati do 6. lipnja.

Kampanju i samu Inicijativu za REKOM neposredno pred sam početak događaja na Trgu bana Josipa Jelačića novinarima su predstavili Mario Mažić i Ivan Novosel iz Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatska dok je o tijeku konzultacijskog procesa Inicijative za REKOM govorila Darija Marić iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.

Potpisi će se u Hrvatskoj skupljati na štandovima u više od 80 gradova, ali i u okviru kampanje „od vrata do vrata“.

Osječki koordinator kampanje prikupljanja potpisa Miren Špek istaknuo je da su kampanji prethodila višegodišnja istraživanja i konzultacije u svim državama sa žrtvama i sudionicima sukoba. 'Komisija čije osnivanje tražimo imat će jasna pravila rada, postupak odabira članova, a izvještaj će podnijeti u roku tri godine od početka rada', rekao je Špek povodom otvorenja štanda za prikupljanje potpisa u Osijeku.

"Brojne su udruge i organizacije već dosad prikupile obimnu građu o žrtvama rata, tako da se ne kreće iz početka, ali želimo sve te podatke i ispovijesti žrtava prikupiti na jedno mjesto i dobiti nešto oko čega se svi slažu, kako bi se zaustavilo manipuliranje brojem žrtava rata u političke svrhe, istaknuo je Ivan Novosel, nacionalni koordinator kampanje za Hrvatsku.

Činjenice su temelj održivog mira jer se njima smanjuje mogućnost manipuliranja, izjavila je Vesna Teršelič, voditeljica Documente na početku kampanje prikupljanja milijun potpisa ističući još jednom da bi takva komisija bila dodatni mehanizam, uz suđenja za ratne zločine, za utvrđivanje činjenica. Navela je da u Hrvatskoj još 1.800 obitelji traga za nestalima, a u regiji više od 15.000 obitelji.

I tijekom današnjeg dana volonteri i volonterke Inicijative mladih za ljudska prava istaknuli su kako se nadaju da će svi dobronamjerni ljudi potpisom podržati inicijativu koja može pomoći da se vrati dostojanstvo žrtvama i njihovim obiteljima, utvrdi sudbina nestalih i konačno, činjenice o ratnim zločinima.

REGIJA

"REKOM je možda i posljednja prilika koja se ne bi smjela propustiti, da se naša društva suoče sa prošlošću na osnovu činjenica a ne pretpostavki, na osnovu dokaza a ne manipulacija, i prilika da se započne izgradnja kulture suosjećanja i solidarnosti koja je neophodna postjugoslavenskim društvima" poručeno je iz Podgorice na početku kampanje prikupljanja milijun potpisa.

Tom prilikom istraživač ljudskih prava u Crnoj Gori, Aleksandar Saša Zeković je kazao da je u proteklih 20 godina urađeno jako puno, ali da je značaj toga manji ako se sve gleda sa aspekta šta je i i koliko urađeno za žrtve ratova. "Ustanovljenje ovakve vrste komisije kao i mehanizam je veoma važan korak koji kompletan proces oslobađa emocija i politizacije" kazao je on.

Bez suočavanja s prošlošću nema zdrave budućnosti i zbog toga je Inicijativa za REKOM neophodna ukoliko ne želimo da živimo u laži, poručili su brojni političari i javne osobe koji su došli ispred sarajevske Katedrale podržati kampanju "Milijun potpisa za REKOM".

Književnik i politički analitičar Ivan Lovrenović istaknuo je da Inicijativaza REKOM predstavlja jedini način da se i žrtvama i zločinima vrati pravo lice.

„Ako ova Inicijativa ne uspije nemamo šansu za sretniju budućnost“, kazao je Lovrenović.

Ovu inicijativu dosad su podržali predsjednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić, Skupština Crne Gore, Europska komisija i Europski parlament, kao i brojne javne osobe u regiji.

Simbolični potpisi podrške će tijekom lipnja ove godine zajedno s Prijedlogom Statuta REKOM-a biti predani svim parlamentima u regiji, od kojih će se tražiti osnivanje komisije. Potpis možete dati i na službenim internet stranicama www.zarekom.org, na kojima su detaljne informacije o Inicijativi za REKOM.

documenta.hr

U Hrvatskoj i regiji dosad prikupljeno 250.000 potpisa za REKOM
Petak, 20. svibanj 2011.

U dosadašnjem dijelu kampanje više od 250.000 ljudi iz zemalja bivše Jugoslavije potpisima je podržalo inicijativu za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o žrtvama ratova na prostoru bivše SFRJ (REKOM) a u okviru kampanje prikupljanja potpisa potpore građana koja je započela 26. travnja 2011. Kampanja za osnivanje REKOM-a provodi se u više 150 gradova širom Hrvatske i regije.

Osnivanje REKOM-a javno su podržali i predsjednici Republike Hrvatske Ivo Josipović, Republike Srbije Boris Tadić i Republike Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik Federacije BiH Živko Budimir, predsjednik Vlade Vojvodine Bojan Pajtić, predsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić, Europska komisija, Pododbor za ljudska prava Europskog parlamenta, Odbor za vanjske poslove Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Odbor za europske integracije Narodne skupštine Republike Srbije, Parlament Crne Gore, kao i više od 2.000 uglednih pojedinaca/ki iz regije koji/e su javno odaslali podršku REKOM-u i poruku važnosti suočavanja s prošlošću u regiji.

Inicijativa za REKOM u Hrvatskoj je prvu veliku javnu podršku dobila od predsjednika Republike Ive Josipovića iskazanu na Forumu za tranzicijsku pravdu održanom u Zagrebu 16. listopada 2010., te ponovljene na sastanku održanom 16. svibnja 2011. u Uredu predsjednika na kojem su sa predsjednikom razgovarali predstavnici Koalicije za REKOM iz Hrvatske.

Predsjednik Republike tijekom još jednog u nizu susreta s predstavnicima Koalicije za REKOM odaslao je javnu podršku ciljevima Inicijative posebno istaknuvši potrebu da se poduzmu svi napori kako bi se poklonili svakoj žrtvi. "Utvrđivanje sudbine nestalih, odavanje počasti žrtvama je ono gdje također prepoznajem kapacitete buduće regionalne komisije i na tom tragu potrebno je uložiti dodatne napore cjelokupnog društva a sve kako bi se pružila satisfakcija obiteljima žrtava" - istaknuo je predsjednik Republike.

U Hrvatskoj se prepoznavanje Inicijative za REKOM kao važnog koraka ka pomirenju i solidarnosti i razumijevanju za patnje pripadnika drugih nacija i vjeroispovijesti nastavilo sa podrškom Socijaldemokratske partije Hrvatske. Delegacija Koalicije za REKOM Hrvatska sastala se sa čelnim ljudima SDP-a u sastavu: Ingrid Antičević-Marinović, Šime Lučin, Mirela Holy, Josip Leko i Davorko Vidović koji su izrazili svoju podršku Inicijativi za REKOM. Ingrid Antičević-Marinović, Šime Lučin, Mirela Holy, Josip Leko su ujedno dali i svoj potpis podrške, te izrazili svoj stav kako bi glasali za usvajanje REKOM-a kada bi se danas o njemu raspravljalo u Hrvatskom saboru kad bi se odnosio samo na utvrđivanje činjenica o svim žrtvama. Postavili su puno pitanja o Prijedlogu Statuta REKOM-a i složili se i kako najproblematičnijim dijelom u Statutu REKOM-a smatraju zadatak Komisije da istraži političke i društvene okolnosti koje su odlučujuće doprinijele izbijanju ratova ili drugih oblika oružanog sukoba, kao i činjenju ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava.

Predložili su i da se u vrijeme Kampanje prikupljanja potpisa održi još jedan javni skup sa predstavnicima političkih stranaka na kojem bi se dodatno raspravilo o Inicijativi za REKOM i koji bi otvorio predsjednik Republike Ivo Josipović.

Inicijativu za REKOM je na sastanku s predstavnicima Koalicije za REKOM bezrezervno svojim potpisom pružio i saborski zastupnik Istarskog demokratskog sabora (IDS) Damir Kajin.
Dan prije, 18. svibnja 2011. održan je sastanak sa Miloradom Pupovcem iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i Ratkom Gajicom koji su podržali osnivanje REKOM-a, što je Gajica i potkrijepio potpisom podrške.

Izuzev njega, svoje potpise podrške dali su i mnogi drugi političari i političarke širom Hrvatske: Edi Štifanić - gradonačelnik Poreča, Eđidio Kodan - predsjednik Gradskog vijeća Grada Poreča, Franko Vidović - dogradonačelnik Šibenika, Danijel Marušić - župan Brodsko-Posavske županije, Davor Vlaović - zamjenik župana Brodsko-Posavske županije, Antun Klarić - prvi Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske, Ilijana Vrbat Pejić - zamjenica gradonačelnika Slavonskog Broda, Damir Jelić - gradonačelnik Karlovca, Pavle Kalinić - pročelnik zagrebačkog Ureda za upravljanje hitnim situacijama, Nenad Stazić - saborski zastupnik (SDP), Karolina Leaković - saborska zastupnica (SDP), Dejan Jović - glavni analitičar Predsjednika Republike i profesor na Fakultetu političkih znanosti, Gordana Sobol (SDP)...

Osim gore navedenih političara i političarki koji su izrazili svoju podršku Inicijativi za REKOM održani su sastanci i sa ostalim vodećim političkim strankama u Hrvatskoj: Marijanom Petir (saborska zastupnica, HSS), te Vesnom Pusić (saborska zastupnica, HNS) koji su pokazali veliki interes za Inicijativu te obećali da će unutar svojih stranaka raspraviti mogućnost i način podrške istoj.

U petak, 20. svibnja održan je i sastanak s hrvatskim Ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem (HDZ), koji je u u ime Vlade RH primio predstavnike/ce Koalicije za REKOM. Tijekom razgovora ministar Bošnjaković je informiran o tijeku kampanje prikupljanja potpisa podrške kao i procesima zagovaranja Inicijative kod političara, političkih stranaka i zastupnika Hrvatskog sabora. Kako je istaknuto od strane predstavnika Koalicije, REKOM će imati puni smisao samo kao službena institucija, u čijem osnivanju i radu aktivno sudjeluju sve post-jugoslavenske zemlje. Osnivanje REKOM će biti moguće jedino ako vlade zemalja u regiji o tome postignu suglasnost i u tom smislu donesu potrebnu političku odluku.

Snažna politička i široka društvena podrška inicijativi dolazi i ostalih zemalja u regiji, ali i i europskih institucija.

Tanja Fajon, europarlamentarka iz Slovenije, koja je već ranije podržala REKOM, na Trinaestom sastanku Zajedničkog parlamentarnog odbora Republika Hrvatska – Europska unija ponovno je izrazila svoju podršku te rekla da se polako umanjuju napetosti među državama regije koje postaju sve zanimljivije Europi. U tom kontekstu pohvalila je osnivanje Inicijative za REKOM, posebno što na račun Hrvatske iz Bruxellesa još stižu kritike po pitanju suđenja za ratne zločine i rješavanja pitanja izbjeglica.

Važno je napomenuti kako stanovit broj političara, i to iz najčešće (radikalno) desno orijentiranih političkih stranaka, ne podržava Inicijativu za REKOM. Primjerice, iako su potpis za REKOM dali lideri Liberalno demokratske partije i Lige socijaldemokrata Vojvodine, jasno je kako podrške neće biti kada je riječ drugim, desno orijentiranim strankama u Srbiji.

Vilenjak je napisao/la (Pogledaj post): › jos jednom, prof. Milan Kangrga "Nacionalizam, naime, počiva, i to isključivo počiva na - sentimentu, blago rečeno, pa taj sentiment vjerojatno proizlazi iz genetski naslijeđene i naknadno u obitelji ili okolini odnjegovane, i tako duboko u podsvijesti sačuvane jezgre tog atavističkog sindroma. [...] Grubo, ali pogođeno rečeno, takav se tip pojedinca bori u samome sebi protiv samog jezgra ljudskosti, pa krećući se linijom manjeg otpora istraje na svojoj pukoj prirodnosti. Linija manjeg otpora u ovome se slučaju sastoji upravo u tome, što biti čovjek nije nešto naprosto dano ili na-rođeno (nitko se nije naprosto rodio čovjekom, jer to je bitna karakteristika životinje, kojoj je dostatno da se izlegne i da od mladunčeta izraste u svoju punu zrelost, i to u skladu sa svojom unaprijed danom i zadanom vrstom kao vlastitom prirodom, ona jeste ta priroda, i bitno ostaje njoj primjerena). Čovjeku to jednostavno - nije dano. Ali je, naravno, vrlo komotno i ne zahtijeva mnogo truda da se bude i ostane to što bez napora - naprosto jesi, čista priroda! Kada iz sebe ne možeš - doslovno rečeno - napraviti čovjeka (to se naziva: raditi na samome sebi da bi postao to i to, kako bi svojim vlastitim djelom, trudom, mukom, "u znoju lica svoga", kao što kaže već Biblija, stvaralaštvom - da bi dakle postao konkretno društveno i prije svega posebno ljudsko biće, sa svim svojim, tek tom djelatnošću razigranim i manifestiranim sposobnostima i talentima, koji te tako čine individualnošću i osobenošću), onda ti još preostaje samo da se pozoveš na jedinu moguću općost u smislu generalnosti, za razliku od univerzalnosti. [...] Kako ne bi "svisnuo od muke u svojoj neoblikovanoj usamljenosti", ti se prikloniš, baš tako: prikloniš se ili prisloniš (da ne padneš u ništavilo) drugima sličnim sebi, koji su takođe ostali to ljudski prazno ništa ili čista (rodovsko-plemenska) - prirodnost. Pa si onda "bar nešto" ... pa se time onda možeš čak i "ponositi", jer ti ništa drugo ne preostaje. Dakle, kada nisi u sebi imao dostatne snage da postaješ čovjekom (jer to je mukotrpan proces koji traje čitava života!), pa je dospijeti k sebi kao čovjeku jedini istinski zadatak, onda si i ostao puko ništa. Taj se zadatak naime uvijek iznova postavlja pred tebe na putu k sebi kao oblikovanoj i oplemenjenoj ljudskoj jedinki, te upravo to sacinjava jedinu istinsku radost čovjekovu, koji se onda slobodno može pogledati u zrcalo, a da se ne stidi pred samim sobom. Mogli bismo dakle kazati: Nacionalist je nezreli čovjek."